logo

Odsjek za filozofiju

Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 Odsjek

 Nastava

 Studij

 Radovi odsjeka

 Arhiv obavijesti




Filozofija jezika I (2023./2024.)

Naziv predmeta: Filozofija jezika

Nazivi kolegija: Filozofija jezika I

Nositelji i izvoditelji: dr. sc. Davor Lauc, izv. prof., dr. sc. Ines Skelac, doc.

Status: izborni predmet
Trajanje: 1 semestar (Filozofija jezika I) 1 semestar (Filozofija jezika II)
ECTS-bodovi: 3 boda (Filozofija jezika I), 3 boda (Filozofija jezika II)
Oblik nastave: predavanja
Jezik nastave: hrvatski

Metode rada: predavanja, diskusije, interaktivne i participativne metode rada
Uvjeti upisa: Upisan najmanje treći semestar studija. Kolegij Filozofija jezika II moguće je upisati i bez odslušanog i položenog kolegija Filozofija jezika I.

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje
Način provjere znanja: Usmeni ispit koji se polaže nakon svakog odslušanog kolegija (Filozofija jezika I i Filozofija jezika II). Za ispit je potrebno pripremiti obveznu literaturu i najmanje tri jedinice s popisa izborne literature.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe nastave: evaluacija studentskog angažmana tijekom izvedbe nastave, studentska evaluacija

Cilj: Upoznati studente s povijesnim pregledom i  razvojem ideja u okviru filozofije jezika, kritički promatrati najznačajnije teorije jezičnih fenomena od antike do danas. Uspostaviti odnos između tema značajnih za filozofiju jezika od Platonovih istraživanja do 21. stoljeća. 

Sadržaj

  1. Uvodno predavanje i pregled kolegija, literature i obveza
  2. Porijeklo i razvoj jezika
  3. Povijesni pregled filozofije jezika
  4. Platonova teorija jezika
  5. Aristotelova teorija jezika
  6. Srednjevjekovni mislioci o jeziku
  7. Locke: jezik i znanje
  8. Rousseau i porijeklo jezika
  9. Schopenhauer i granice jezika
  10. Ferdinand de Saussure i strukturalizam
  11. Freud: snovi i jezične omaške
  12. Chomsky i generativna gramatika
  13. Hermeneutika
  14. Merleau-Ponty: empirijski i autentični jezik
  15. Završna rasprava i napomene

Literatura

Obavezna literatura

Cameron, M., Hill, B., Stainton, R. J. (Eds.) ‘Sourcebook in the History of Philosophy of Language’. Springer 2017.

Izborna literatura

Aristotel (1989.) O tumačenju. Latina et Graeca, Zagreb

Freud, S. (2000.), Predavanja za Uvod u psihoanalizu, Stari grad, Zagreb.

Jakobson, R., Halle, M. (1988.), Temelji jezika, Globus, Zagreb.

Lyons, J. (1968.) An introduction to Theoretical Linguistics, Cambridge University Press, Cambridge.

Merleau-Ponty, M. (1978.), Fenomenologija percepcije, Veselin Masleša, Sarajevo.

Platon (1979.), Fileb i Teetet, Naprijed, Zagreb.

Platon (1970.), Ijon, Gozba, Fedar, Kultura, Beograd.

Platon (1976.), Kratil, Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

Rousseau, J. J. (2006.) Ogled o podrijetlu jezika. Demetra, Zagreb.

Saussure de, F. (2000.), Tečaj opće lingvistike, ArTresor i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb.

Škiljan, D. (1992.), Dijalog a antikom: eseji iz antičke lingvistike, Latina et Graeca, Zagreb.

Mantzavinos, C., “Hermeneutics”, The Stanford Encyclopedia of Philosophy (Spring 2020 Edition), Edward N. Zalta (ed.), URL = <https://plato.stanford.edu/archives/spr2020/entries/hermeneutics/>.