Naziv predmeta: Filozofija kulture

Nosioci kolegija: izv. prof. dr. sc. Luka Bogdanić i doc. dr. sc. Goran Sunajko

Izvođač: izv. prof. dr. sc. Luka Bogdanić

ECTS: 4 boda

Jezik: hrvatski

Trajanje: nastava se odvija u drugom semestru (2 sata tjedno)

Status: izborni

Oblik nastave: predavanja

Ispit: usmeni

Sadržaj: Predmet daje pregled filozofskih teorija kulture, prateći povijest pojma i njegovu primjenu kroz povijest sve do nastanka posebne discipline. Problematika se izlaže preko pojmovnih parova kultura/priroda, kultura/civilizacija, kultura/društvo, kako bi se dobili uvidi u bit, smisao, strukturu, forme i uvjete kulture. Sadržajno predmet obuhvaća i aspekte proučavanja prijenosa kulture(npr. ulogu intelektualca u prijenosu i stvaranju kulture), problematiku medija, pitanja kulturnoga identiteta.

Cilj: Pružanje znanja o disciplini i pojmovne osnove za  interdisciplinarni rad (vizualni studiji, kulturalni studiji)

1. Uvod u filozofiju kulture
2. Povijest pojma kultura
3. Povijest, rasa i kultura
4. Mediji/posrednici
5. Konstrukcije vremena i prostora
6. Uloga intelektualaca i medija u stvaranju i prijenosu kulture
7. Imperijalizam i postkolonijalizam

LITERATURA

OBAVEZNA (student/ica treba odbrati 3 knjige)

• Terry Eagleton, Kultura (2016), Lijevak, Zagreb 2017.
• Evald V. Iljenkov, O idolima i idealima (1971), Školska knjiga, Zagreb, 1975.
• Edward Said, Orijentalizam (1978), Konzor, Zagreb 1999.
• Ernst Cassirer, Ogled o čovjeku. Uvod u filozofiju ljudske kulture (1944), Naprijed, Zagreb 1978.
• Max Horkheimer i Theodor Adorno, Dijalektika prosvjetiteljstva (1944/47), Veselin Masleša, Sarajevo 1976.

• Claude Lévi-Strauss.,“Rasa i povijest”, u: Strukturalna antropologija 2, Zagreb: Školska knjiga, 1988, str. 297-334. i Claude Levi-Strauss, “Rasa i kultura”, u: Zbornik Trećeg programa Radio Zagreba, 1995 str. 115-129. (ili Claude Lévi-Strauss, Rasa i historija; Rasa i kultura, Karpos, Loznica/Beograd, 2017.)
• Antonio Gramsci, Izabrana iz djela, Kultura, Beograd 1959.

• Georg Simmel, Kontrapunkti kulture, Jesenski –Turk, Zagreb 2014.
• Freud Sigmund, Nelagodnost u kulturi (1930), Rad, Beograd 1988 (ili bilo koje drugo izdanje).

DODATNA (student treba odabrati 1 knjigu po vlastitom izboru)

• Jean-Jacques Rousseau (1750), Rasprava o znanosti i umjetnosti, u: „Politička misao: časopis za politologiju“, Vol. 16 No. 1, 1979.str. 32-58.
• Levi-Strauss, Divlja misao, Golden Marketing, Zagreb 2001.
• Norbert Elias, Proces civilizacije, Antibarbarus, Zagreb 1999.
• Peter D. Thomas, The Gramscian Moment: Philosophy, Hegemony and Marxism, Leiden, Brill 2009.
• Benedict Anderson, Zamišljene zajednice, Školska knjiga Zagreb, 1990.
• Žarko Puhovski, Kontekst kulture, Kulturni radnik, Zagreb 1979.
• Marija Todorova, Imaginarni Balkan, Lijevak, 2015.
• Giovanni Sartori, Hommo videns, Laterza, Bari –Roma, 1997.
• Toni Negri /Michael Hard, Imperiji, Multimedijalni institut, Zagreb, 2003.
• Rodolfo Mondolfo, Alle origini della filosofia della cultura, (1956), Petite Plaisance, Pistoia 2020.
• Herbert Marcuse, Eros i Civilizacija, Naprijed, Zagreb, 1965.