Naziv kolegija: Filozofija odgoja

Nositelj: izv. prof. dr. sc. Ivana Zagorac

Izvoditelj: izv. prof. dr. sc. Ivana Zagorac

Status kolegija: obvezni na diplomskom nastavničkom studiju Filozofije

Trajanje kolegija: 1 semestar, 2 sata tjedno

ECTS bodovi: 4

Jezik nastave: hrvatski

Cilj:

Cilj nastavnog predmeta je osvijestiti i kritički propitati filozofijske pretpostavke odgoja i obrazovanja. Nastavni program predmeta čine filozofske refleksije o odgoju koje razmatraju temeljne aspekte ljudskog nastojanja da, posredstvom učenja, razvije intelektualne i emocionalne dispozicije, rekonstruira iskustva i kulturno obnovi život. U središtu pozornosti su tri aspekta filozofije odgoja: a) analitički aspekt (problematiziranje pojmova odgoja, obrazovanja, učenja i poučavanja, nastavnog autoriteta i nastavnih očekivanja); b) kritički aspekt (kritika ideologija, obrana razboritoga vrijednosnog pluralizma, spoznajni čimbenici građanskih kompetencija); c) preskriptivni aspekt (univerzalno poštivanju moralnih osoba, njegovanje suosjećanja i odgovornosti). Predmet koncepcijski povezuje istaknuta razumijevanja odgoja u okviru zapadne filozofske tradicije sa suvremenim problemima i izazovima.

Način praćenja kvalitete nastave i uspješnosti izvedbe predmeta: redovito pohađanje nastave, samostalni zadaci, aktivno sudjelovanje studenata, konzultacije, sveučilišta anketa

Metode poučavanja: predavanja, samostalni zadaci, e-učenje

Metode ocjenjivanja: usmeni ispit

Sadržaj kolegija:

1. Uvodno predavanje
2. Temeljna pitanja i pristupi u filozofiji odgoja
3. Sokrat i sokratski dijalog
4. Kritičko mišljenje
5. Kritička pedagogija
6. Platonova koncepcija odgoja
7. Rousseauova koncepcija odgoja
8. Autoritet
9. Empatija; odgoj za suosjećanje
10. Uloga emocija u odgoju
11. Kantova koncepcija odgoja
12. Disciplina; kazna
13. Kriza obrazovanja; humanistički odgojni ideali
14. Alternativne koncepcije odgoja
15. Završna rasprava

Literatura

• Hannah Arendt, »Kriza u obrazovanju«, Europski glasnik, sv. 14 (2009), str. 171–189.
• Patrice Canivez, Odgojiti građanina?, Durieux, Zagreb 1999., izabrana poglavlja.
• Bruno Ćurko, Kritičko mišljenje u nastavi filozofije, logike i etike, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb 2017., izabrana poglavlja.
• Paolo Freire, Pedagogija obespravljenih, Odraz, Zagreb 2002. 
• Immanuel Kant, Vaspitavanje dece, Bata, Beograd 1991., izabrani dijelovi.
• David Klooster, Što je kritičko mišljenje?, Metodički ogledi, 9 (2002), str. 87−95.
• Konrad Paul Liessman, poglavlje “Obrazovanje, poluobrazovanost, neobrazovanost”, u: K. P. Liessmann, Teorija neobrazovanosti, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb 2008.
• John Locke [Džon Lok], Misli o vaspitanju, Zavod za izdavanje udžbenika, Beograd 1967., izabrani dijelovi
• Friedrich Nietzsche, Schopenhauer kao odgajatelj, Matica hrvatska, Zagreb 2003.
• Platonovi dijalozi: Menon, Eutifron i Država
• Jean-Jacques Rousseau [Žan Žak Ruso], Emil ili o vaspitanju, Valjevo, Beograd 1989., izabrani dijelovi
• Pavao Vuk-Pavlović, »Ličnost i odgoj«, u: Pavao Vuk-Pavlović, Filozofija odgoja, Milan Polić, Ivana Zagorac (ur.), Biblioteka Sabrana djela Pavla Vuk-Pavlovića, knjiga 2, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb 2016., izabrani tekstovi
• Pavao Vuk-Pavlović, »Vrednota i stvaralaštvo«, u: Pavao Vuk-Pavlović, Vrednota u svijetu, Milan Polić (ur.), Biblioteka Sabrana djela Pavla Vuk-Pavlovića, knjiga 3, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb 2007., str. 95–105.