Naziv kolegija: Filozofija religije
Naziv kolegija na engleskom jeziku: Philosophy of Religion
Nastavnik nositelj: doc. dr. sc. Goran Sunajko
Nastavnik izvoditelj: doc. dr. sc. Goran Sunajko; prof. dr. sc. Lino Veljak
ECTS: 4 boda
Jezik: hrvatski
status: izborni za studente I–V. godine studija
Trajanje: 2018/2019. – zimski semestar (2 sata tjedno)
Oblik nastave: predavanje
Uvjeti za upis: nema
Studentske obveze: Usmeni ispit i redovito pohađanje nastave
Korištene metode: interaktivne i participativne metode rada
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: konzultacije i sveučilišna anketa

Cilj kolegija: Cilj je kolegija upoznavanje studenata s filozofijskom poddisciplinom filozofijom religije i njezinim temeljnim pojmovima i postulatima, odnosno s pitanjem kako filozofija misli boga u suprotnosti s objavljenom religijom i teologijom. Filozofija religije razvija apstraktno mišljenje potrebno za dolazak do najviših sfera mišljenja, osobito unutar filozofije idealizma i filozofije egzistencije na kojima je, stoga, ovdje težište. Kolegij je podijeljen u dvije temeljne cjeline. Prva pruža temelje u metafizičkim argumentima Božje egzistencije koji su neophodni za razumijevanje filozofije religije koja, kao druga cjelina, nastupa kao kritička svijest o objavljenoj (institucionaliziranoj) religiji te samim metafizičkim i teološkim dokazima. Cilj je kolegija pružiti studentima uvid u filozofijsko razmatranje religije kao najviše duhovne i apstraktne svijesti koja mišljenje »podiže« na najvišu spekulativnu razinu, ali i prikazati kritiku religije iz samog filozofijskog temelja čime se religija pokazuje kao filozofski predmet i time razvija kritička svijest prema institucionaliziranim religijskim dogmama. Ključan je segment kolegija uvidjeti razliku u mišljenju boga između filozofije i teologije, odnosno religije čime se pokazuje da je filozofija religije najizravnija, najsuptilnija i time najznačajnija kritika religijske svijesti budući da boga misli pojmovno, čime on postaje filozofijskim predmetom. Zbog opsega i složenosti materije ispitna je literatura koncipirana tako da se iz svakog segmenta (knjige) određuje manji dio dovoljan za razumijevanje temeljne problematike pojedinog segmenta filozofije religije koji se obrađuje.

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Kolegij je pogodan za povijest filozofije, ontologiju, metafiziku, filozofsku antropologiju i spoznajnu teoriju.

Korištene metode: predavanje, rasprava i usmena provjera znanja (ispit).

Nastavne jedinice:

1. Uvodno predavanje s temeljnim pojmovima. Upoznavanje s ciljevima i sadržajem predavanja, literaturom, načinom rada i strukturom ispita.

I. Metafizički dokazi o Božjoj egzistenciji

2. Akvinčevi metafizički dokazi o Božjoj egzistenciji
3. Descartesova nužnost drugobitka Boga
4. Spinozin panteizam: supstancija, atributi, modusi

II. Filozofija religije kao kritika objavljene religije

5. Hegelova filozofija religije: apsolutni duh

6. Hegelova filozofija religije: bog kao pojam

7. Feuerbachovo religijsko »moći pojesti Boga«

8. Schopenhauerov religijski asketizam

9. Schopenhauerov pesimizam

10. Nietzscheovo »ubojstvo« Boga

11. Jaspersova filozofska vjera

12. Heideggerova kritika ontičkog »umire Se«

13. Heideggerov ontološki bitak-pri-smrti

14. Završno predavanje

15. Ponavljanje cjelokupnog gradiva s ispitnim pitanjima

A: Obvezna (ispitna) literatura:

• Toma Akvinski, Izabrano djelo, Globus. Zagreb 2005. (str. 286 – 292)
• Descartes, René, Razmišljanja o prvoj filozofiji, Zagreb 1993. (III. i IV. razmišljanje, str. 66 – 121).
• Spinoza, Benedikt, Etika, Demetra, Zagreb 2000. (14. poučaka, str. 4 – 25).
• Hegel, G. W. F, Predavanja o filozofiji religije, I., Breza, Zagreb 2009. (Uvod., str. 23 – 45).
• Feuerbach, Ludwig, Predavanja o suštini religije, Beogradski izdavački zavod, Beograd 1974. (10. i 11. predavanje).
• Schopenhauer, Arthur, Svet kao volja i predstava, Grafos. Beograd 1981., IV. knjiga (od 65. pasusa, odnosno str. 125 – 193).
• Nietzsche, Friedrich, Radosna znanost, Demetra. Zagreb 2003.
• Jaspers, Karl, Filozofska vjera, Breza, Zagreb 2011. (Prvo predavanje, str. 9 – 21).
• Heidegger, Martin, Bitak i vrijeme, Naprijed, Zagreb 1985. (Drugi odsjek, prvo poglavlje).

B: Sekundarna (pomoćna) literatura:

• Fischer, Peter, Filozofija religije, Breza, Zagreb 2010.
• Welte, Bernhard, Filozofija religije, Matica Hrvatska, Zagreb 2016.
• Pavić, Željko, Arhonti bitka: pokus filozofije vjere, Ex libris; Synopsis, Rijeka – Sarajevo 2009. (za uvid u Jaspersa i Heideggera).
• Thompson, Mel, Filozofija religije, Faber & Zgombić plus, Zagreb 2003.
• Fischer, Norbert, Čovjek traži Boga: filozofski pristup, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 2001.
• Davies, Brian, Uvod u filozofiju religije, Hrvatski studiji, Zagreb 1998.
• Quinn, Patrick, Filozofija religije od A do Ž, Naklada Jurčić, Zagreb 2008.
• Hans Küng, Postoji li Bog?, Ex libris, Rijeka 2006.
• Fink, Eugen, Nietzscheova filozofija, Centar za kulturnu djelatnost. Zagreb 1981.
• Lozar, Janko, Nietzsche and Heidegger, Synthesis philosophica, 23(2008)1, str. 121-133. (http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=48788)
• Lozar, Janko, Nietzsche kroz nihilizam, Breza. Zagreb 2017.
• Sunajko, Goran, Metafizika i suverenost, HFD. Zagreb 2015 (za Tomu Akvinskoga, Descartesa i Spinozu).