Naziv kolegija: Filozofija roda

Nositeljica i izvođačica kolegija: izv. prof. Ankica Čakardić

ECTS: 4 boda (nastava: 1 bod, redovito praćenje: 1 bod, izloženi referat na nastavi: 2 boda)

Šifra kolegija: 37082

Jezik: hrvatski

Trajanje: ljetni semestar, 2 sata tjedno

Status: izborni

Uvjeti za upis kolegija: nema

Sadržaj: Kolegij analizira pitanje je li filozofija, povijesno ili aktualno, rodno pristrana i što su razlozi asimetričnog sudjelovanja žena u historiji filozofije. Radom na tekstovima filozofskih klasika i feminističkih teoretičarki – koje su unatoč preprekama dale svoj doprinos filozofiji i različitim teorijskim disciplinama – te na suvremenim tekstovima o pitanjima odnosa roda i klase, kao i o moguće rodno uvjetovanoj proizvodnji znanja, temom postaje i pitanje opravdanosti univerzalističkih aspiracija filozofije. Pored obrađivanja teorija konkretnih autorica i autora, zanimat će nas feministička epistemologija, marksistička analiza opresije i eksploatacije i sljedeće teme: odnos feminizma i filozofije, historija feminizma, debata o kućanskom radu, teorija socijalne reprodukcije, intersekcionalnost, prvobitna akumulacija kapitala i imperijalizam, rodna podjela rada, uloga obitelji u reprodukciji društva, rodne pretpostavke kapitalizma i neoliberalizma

Cilj: Stjecanje potrebnih znanja i uvježbavanje validnih argumentacijskih postupaka vezanih uz rodne aspekte teorije. Također, cilj je i razvoj sposobnosti za kritičko oblikovanje mišljenja i sustavnije povezivanje filozofije roda s drugim filozofskim i znanstvenim disciplinama (poput socijalne filozofije, političke filozofije, antropologije, epistemologije, kulturalnih studija, sociologije, historijskih znanosti, politologije, pravnih znanosti itd.) 

Korištene metode: uvodna predavanja, rad na tekstovima i dijaloška nastava (referati, rasprava o referatima, interaktivne i participativne metode rada) 

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: konzultacije, evaluacija studentskih referata i radova, sveučilišna anketa

Studentske obaveze: 80% prisutnosti na nastavi (najviše 3 izostanka), izlaganja, tjedne bilješke pročitanih tekstova, sudjelovanje u raspravi

Sadržaj kolegija:

1. Uvodne napomene o ciljevima kolegija i sadržaju pojedine izvedbene cjeline. Dogovor o obavezama i literaturi te načinu rada.
2. Feministička epistemologija i intersekcionalna metodologija.
3. Osnovni koncepti i pojmovi: opresija i eksploatacija.
4. Povijest feminizma: prvi val.
5. Povijest feminizma: drugi val.
6. Povijest feminizma: treći i četvrti val.
7. Queer i teorija performativnosti.
8. Marksistički feminizam: teorija socijalne reprodukcije.
9. Autonomistički feminizam i kućanski rad.
10. Unitarna teorija.
11. Crni feminizam i dekolonijalna teorija.
12. Transrodni i queer marksizam.
13. Neoliberalizam i feminizam.
14. Reproduktivna prava.
15. Zaključna sesija.

Osnovna literatura (izbor):

1. Lise Vogel, Marxism and the Oppression of Women. Toward a Unitary Theory, Haymarket Books, Chicago 2014.
2. Friedrich Engels, Poreklo porodice, privatne svojine i države, BIGZ, Beograd 1976.
3. Silvia Federici, Revolution at the poiint Zero, PM Press 2012.
4. Jules Joanne

 Gleeson i Elle O’Rourke (ur.), Transgender Marxism, Pluto Press, London 2021.

5. Simone de Beauvoir, Drugi pol I/II, BIGZ, Beograd 1982.
6. Blaženka Despot, Žensko pitanje i socijalističko samoupravljanje, Zagreb 1987. Dostupno na: https://kok.memoryoftheworld.org/#text=Blaženka+Despot&property=authors&dvalue=Kenneth+Jungius
7. Judith Butler, Nevolje s rodom, Ženska infoteka, Zagreb 2000.
8. Nancy Fraser, Fortunes of Feminism: From State-Managed Capitalism to Neoliberal Crisis, Verso, London/New York 2013.
9. Ankica Čakardić, „Marx i teorija socijalne reprodukcije”, u: Karl Marx: Zbornik radova povodom dvjestote obljetnice rođenja, G. Sunajko i M. Višić (ur.), Breza, Zagreb 2018, str. 111—131.
10. Ankica Čakardić, Ustajte, prezrene na svijetu. Tri eseja o Rosi Luxemburg, RLS, Beograd 2019.

Dodatna literatura (izbor):

1. Juliet Mitchell, “Women: The Longest Revolution,” New Left Review 40 (December 1966): 11-37.
2. Alexandra Kollontai, “Sexual Relations and the Class Struggle” i “Communism and the Family”, u: Alexandra Kollontai, Selected Writings (W. W. Norton 1977).
3. Susan Ferguson i David McNally, “Capital, Labour-Power, and Gender Relations,” u: Vogel, Marxism and the Oppression of Women: Toward a Unitary Theory (Brill, 2013)
4. Hester Eisenstein, Feminism Seduced. How Global Elites Use Women’s Labour and Ideas to Exploit the World, Paradigm Publishers, Boulder/London 2009.
5. Carole Pateman, Spolni ugovor, Ženska infoteka, Zagreb 2000.
6. Tithi Bhattacharya (ur.), Social Reproduction Theory: Remaping Class, Recentering Oppression, Pluto Press, London: 2017.
7. Sara R. Farris, In the Name of Women’s Rights: The Rise of Femonationalism, DUP, London 2017.
8. Nadežda Čačinovič (ur.), Žene i filozofija, Centar za ženske studije, Zagreb 2006.
9. Judith A. Nelson, Feminism, Objectivity and Economics, Routledge, New York, 2003.
10. Janet Radcliffe Richards, The Sceptical Feminist. A philosophical Enquiry, Routledge, London 1980.
11. Genevieve Loyd (ur.), Feminism and History of Philosophy, Oxford Readings in Feminism, Oxford, 2002.
    11. Rosemarie Tong, Feminist Thought, Westview Press, Colorado, 2009.
12. Michèle Le Doeuff, Recherches sur l’imaginaire philosophique, Payot, Paris 1980.
13. Mary Warnock (ur.), Women Philosophers, J. M. Dent & Sons Ltd, London 1996.
14. Andrea Nye, Feminism and Modern Philosophy, Routledge, New York/London 2004
15. Helen E. Longino, »Feministička epistemologija«, u: John Greco i Ernest Sosa (ur.): Epistemologija, Jesenski i Turk, Zagreb 2004.
16. Genevieve Vaughan, For-Giving. A Feminist Criticism of Exchange, Anomaly Press and Plain View Press, 2002.
17. Ben Fine, Women’s Employment and the Capitalist Family, Routledge, London/New York, 2002.
18. Ankica Čakardić, Pobunjeni um: eseji iz radikalne socijalne filozofije, Jesenski i Turk/Arkzin, Zagreb 2019.