Nositelj kolegija: doc. dr. sc. Mislav Žitko

Izvoditelji kolegija: doc. dr. sc. Mislav Žitko;  Matija Vigato, mag. phil., asistentica

Naziv kolegija: Filozofija uma

Status kolegija: izborni

Trajanje kolegija: 1 semestar, 2 sata tjedno

ECTS bodovi: 4

Jezik nastave: hrvatski

Opis kolegija: Kolegij se bavi ključnim ontološkim i epistemološkim problemima filozofije uma, s posebnim naglaskom na status mentalnih stanja i prirodu odnosa uma i tijela. Na kolegiju će se razmatrati klasična i suvremena shvaćanja uma, od antičkog pojma ψυχή do kartezijanskog dualizma i njegovih transformacija u suvremenim oblicima dualizma i monizma, uz analizu njihovih ontoloških pretpostavki i implikacija. U tom će se kontekstu analizirati teorije poput biheviorizma, teorije identiteta i funkcionalizma, kao različiti pokušaji naturalizacije mentalnog, te njihove kritike. Posebna pažnja posvetit će se problemu intencionalnosti kao usmjerenosti mentalnih stanja na objekte, te reprezentacijskim teorijama percepcije i naivnom realizmu kao konkurentnim modelima odnosa između svijesti i svijeta. Nadalje, analizirat će se fenomen svijesti, uključujući razliku između fenomenalne i pristupne svijesti, te problem redukcionizma u kontekstu tzv. »teškog problema svijesti«. U okviru kolegija razmotrit će se i pitanje mogu li računala misliti, kao i implikacije računalnih i neuroznanstvenih modela za filozofsko razumijevanje uma. Kolegij je usmjeren na preciznu analizu pojmova, rekonstrukciju argumenata i razvoj sposobnosti kritičkog promišljanja o prirodi mentalnog.

Metode podučavanja: predavanja, e-učenje

Način praćenja kvalitete nastave i uspješnosti izvedbe predmeta: aktivno sudjelovanje studenata, konzultacije, sveučilišna anketa

Metode ocjenjivanja: usmeni ispit

Sadržaj kolegija:

1. Uvodno predavanje
2. Uvod u filozofiju uma
3. Pojam duše u antičkoj filozofiji
4. Kartezijanski dualizam
5. Dualizam u suvremenoj filozofiji uma
6. Intencionalizam
7. Reprezentacijske teorije percepcije
8. Naivni realizam
9. Biheviorizam
10. Teorija identiteta
11. Funkcionalizam
12. Pojam svijesti
13. Svijest i problem redukcionizma
14. Mogu li računala misliti?
15. Zaključna rasprava

Ispitna literatura:

 I. Obvezna literatura (3 jedinice po izboru)

Andrew Bailey (ur.), Philosophy of Mind: The Key Thinkers,  New York, London: Bloomsbury, 2014.

Maxwell Bennett, Daniel Dennett, Peter Hacker, John Searle, Neuroscience and Philosophy: Brain, Mind, and Language, New York: Columbia University Press, 2004.

William Fish, Philosophy of Perception: A Contemporary Introduction, New York: Routledge, 2010.

John Heil, Philosophy of Mind: A Contemporary Introduction, New York, London: Routledge, 2020.

Marko Jurjako, Luka Malatesti, Filozofija uma: Suvremene rasprave o odnosu uma i tijela, Rijeka: Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, 2022. 

Amy Kind, Philosophy of Mind. The Basics, Abingdon, New York: Routledge, 2020.

Adam Pautz, Perception, New York, London: Routledge, 2021.

John R. Searle, Mind: A Brief Introduction, Oxford: Oxford University Press, 2004.

Paul Thagard, Mozak i smisao života, prevela Ljiljana Matić, Novi Sad: Akademska knjiga, 2014.

 II. Pomoćna literatura (2 jedinice po izboru):

Hendrik Lorenz, »Ancient Theories of Soul«, Stanford Encyclopedia of Philosophy, dostupno na: https://plato.stanford.edu/entries/ancient-soul/ 

Robert van Gulick, »Consciousness«, Stanford Encyclopedia of Philosophy, dostupno na: https://plato.stanford.edu/entries/consciousness/ 

Howard Robinson, Ralph Weir, »Dualism«, Stanford Encyclopedia of Philosophy, dostupno na: https://plato.stanford.edu/entries/dualism/ 

Janet Levin, »Functionalism«, Stanford Encyclopedia of Philosophy, dostupno na: https://plato.stanford.edu/entries/functionalism/ 

Michael Tye, »Qualia«, Stanford Encyclopedia of Philosophy, dostupno na: https://plato.stanford.edu/entries/qualia/ 

Michael Rescorla, »The Computational Theory of Mind«, Stanford Encyclopedia of Philosophy, dostupno na: https://plato.stanford.edu/entries/computational-mind/