Naziv predmeta: Filozofska antropologija – opći predmet

Naziv kolegija: Problematike otuđenja i korijeni modernog materijalističkog humanizma

ECTS bodovi: 4 boda

Nositelj i izvoditelj: doc. dr. sc. Luka Bogdanić

Jezik: hrvatski

Trajanje: 1 semestar (zimski semestar akad. god. 2019./2020.), 2 sata tjedno

Status kolegija: obavezan za studente diplomskog studija antropologije

Uvjeti za upis kolegija: nema

Način provjere znanja: obavezni studentski izvještaji o čitanju tokom predavanja, sudjelovanje u diskusiji, završni usmeni ispit.

Studenske obaveze: redovito pohađanje nastave (maksimalno 3 izostanka), praćenje rada u kolegiju (izvještaji o čitanju u kolegiju), diskusija na nastavi.

Način polaganja ispita: usmeni

Cilj kolegija i njegova uloga u ukupnom kurikulumu: Filozofska antropologija svojim multidisciplinarnim pristupom promišljanju i problematiziranju čovjeka i njegovog djelovanja omogućava specifične uvide u osnove kako socijalne tako i političke filozofije. Kolegij se bavi rađanjem i razvitkom moderne humanističke koncepcije i ideala čovjeka kao svestranog stvaralačkog bića, te problematikom otuđenja. Kolegiji obrađuje povijesno-konceptualni pregled modernog promišljanja o čovjeku, a osobiti naglasak je na filozofijama koje su promišljale različite oblike otuđenja, reifikacije i fetišizma u modernom i suvremenom potrošačkom društvu. Namjera je kolegija postaviti pitanje o aktualnosti otuđenja danas te pitanje o odnosu između otuđenja, kulture i društvenog djelovanja u suvremenom društvu.

Oblik nastave te korištene metode u ukupnom kurikulumu: predavanja uz studentsko obavezno čitanje dijelova literature u svrhu diskusije na satu. Nastava u obliku predavanja s diskusijom ima zadatak uvođenja studenata u problematiku i teme filozofske antropologije. Istovremeno cilj takvog pristupa je omogućiti studentima da mogu samostalno pristupati interdisciplinarnom diskursu o čovjeku.

Sadržaj kolegija

• Upoznavanje s ciljevima i sadržajem kolegija (literaturom) i načinom rada (1 sjednica)

• Pico della Mirandola o čovjeku (2 sj)
• Problematika otuđenja od Rousseau do Hegela ( 2 sj.)
• Određenje religijskog otuđenja i čovjekove biti po L. Feuerbachu – čovjek kao rodno biće (2 sj.)
• Odnos teologije i filozofije u djelu L. Feuerbacha (2 sj.)
• Čovjekova bit i otuđenje u »Ranim radovima« K. Marxa (2 sj.)
• Od otuđenja do fetišizma u djelu K. Marxa (2 sj.)
• Čovjek kao »animal symbolicum«
• Suvremene teorije otuđenje

ISPITNA LITERATURA

OBAVEZNA:

• Pico della Mirandola: O dostojanstvu čovjeka, u: Banić-Pajnić, E., (ur.), Filozofija renesanse. Hrestomatija filozofije, Zagreb, Školska knjiga, 1996, str. 207-237 [ili Pico della Mirandola, Govor o dostojanstvu čovjekovu, Nova stvarnost, Zagreb, 1998].

• Feuerbach, L., Izbor iz djela, (prev. Vanja Sutlić), Matica hrvatska, Zagreb, 1956.
• Marx, K. – Engles F., Rani Radovi, (samo sljedeći tekstovi: Marx, K. (1844): Prilog jevrejskom pitanju; Marx K., Ekonomsko-filozofski rukopisi iz 1844, i Marx K., Teze o Feuerbachu, str., 187-337, Engels F., Feuerbach, str. 352-356, Marx K. i Engels F. Njemačka ideologija, str. 357-428), Naprijed, Zagreb, 1975 (ili bilo koja druga godina izdanja).
• Marx K., Kapital: kritika političke ekonomije, (knjiga I), samo prva glava – s posebnim osvrtom na paragraf br. 4: “Fetiški karakter robe i njegova tajna”, Kultura, Zagreb, 1947, str. 1-48, ( bilo koje drugo izdanje).

JEDNA KNJIGA NA IZBOR

• Godelier M., Marksizam i antropologija, Školska knjiga, Zagreb, 1982, [Predgovor prvom i drugom izdanju, str. 13-41; “Robna ekonomija, fetišizam, magija, i znanost u Marxovom Kapitalu”, str. 319-336, “Varljivi karakter društvenih odnosa” str. 338-391].

• Casirer E., Ogled o čovjeku. Uvod u filozofiju kulture, Naprijed, Zagreb, 1978.

• Petrović G.,Filozofija prakse, Naprijed – Nolit, Zagreb –Beograd, 1986, “Drugi dio”, str. 81-173, [tj. samo poglavlja pod naslovom: “Marksovo shvaćanje čovjeka”, “Čovjek kao ekonomska životinja”, i “Čovjek kao praksa”, “Čovjek i sloboda”, “Otuđenje i razotuđenje”].

• Hartmut R., Alienation and Acceleration: Towards a Critical Theory of Late- modern Temporality, NSU Press, 2010.

IZBORNA (JEDNA KNJIGA OD NAVEDENIH):

• Althusser L.,Za Marxa, Nolit, Beograd, 1971, (ili bilo koje drugo izdanje).
• Bloch, E., Marksove teze o Fojerbahu,Bigz, Beograd, 1976.
• Burger H.,Filozofska antropologija, Naprijed, Zagreb, 1993.
• Burger H., Ljudsko odnošenje: studije o relacijskoj antropologiji, Zagreb, 2014.
• Cerutti F. (ur.), Identitet i politika, Golden marketing–Tehnička knjiga, Zagreb, 2006.
• Engels F., Porijeklo porodice, privatnog vlasništva i države, Bigz, Beograd, 1976 (ili bilo koje izdanje) i Engels, Uloga rada pri pretvaranju majmuna u čovjeka, u : K. Marx – F. Engels, Glavni radovi, Stvarnost, Zagreb, 1978, str. 1107-1115, (ili bilo koje drugo izdanje) (ili bilo koje drugo izdanje).
• Engles F., Ludwig Feuerbach i kraj njemačke klasične filozofije, u: K. Marx – F. Engels, Glavni radovi, Stvarnost, Zagreb, 1978, str. 1335-1366 (ili bilo koje drugo izdanje) i Engels F, Uloga rada pri pretvaranju majmuna u čovjeka, u: K. Marx – F. Engels, Glavni radovi, Stvarnost, Zagreb, 1978, str. 1107-1115, (ili bilo koje drugo izdanje).
• Engels F., Prilog istoriji ranog hrišćanstva, Zagreb-Beograd, Kultura, 1951.
• Feuerbach, L.,Društvo i religija, Svjetlost, Sarajevo, 1962.
• Foucault, M.,Znanje i moć, NZ Globus, Zagreb 2001.
• Freud S.,Nelagodnost u kulturi, Rad, Beograd, 1988, (ili bilo koje drugo izdanje).
• Freud S.,Totem i tabu, Stari Grad, Zagreb, 2000, (ili bilo koje drugo izdanje).
• Fromm E., Begstvo od slobode, Nolit, Beograd 1989 (ili bilo koje drugo zdanje).
• Fromm E., Marksovo shvatanje čoveka, Grafos, Beograd 1979.
• Ghelen A., Čovjek. Njegova priroda I njegov položaj u svijetu, Veselin Masleša, Sarajevo, 1974.
• Godelier M., Marksizam i antropologija, Školska knjiga, Zagreb, 1982.
• Gramsci A., Historijski materijalizam i filozofija Benedetta Crocea, Zagreb, Naprijed, 1958 (dijelovi prema dogovoru).
• Habermas, J., Budućnost ljudske prirode: na putu prema liberalnoj eugenici?, u: Habermas J., Budućnost ljudske prirode: na putu prema liberalnoj eugenici/Vjerovanje i znanje, Breza, Zagreb, 2006.
• Herder J. G., Rasprava o porijeklu jezika, (bilo koje izdanje).
• Kant I., Antropologija u pragmatičnom pogledu Breza, Zagreb, 2003 (ili bilo koje izdanje).
• Krader L., Etnologija i antropologija u Marxa, Stvarnost, Zagreb 1980.
• Löwith K., Od Hegela do Nietzschea: revolucionarni prelom u mišljenju devetnaestog vijeka, “Veselin Masleša”, Sarajevo, 1988 ili bilo koje izdanje [Prvi dio – samo poglavlja: I II i III (poglavlja II i III samo oni dijelovi koji se odnosne na Feuerbach i Marxa); Drugi dio: poglavlja I i II, te IV i V – peto poglavlje samo prvih 5 paragrafa).
• Lukács G., Povijest i klasna svijest, Naprijed, Zagreb, 1970.
• Lukács G., Maldi Marx, njegov filozofski razvitak od 1840-1844, Bigz, Beograd, 1974.
• Marcuse H., Čovjek jedne dimenzije: rasprave o ideologiji razvijenog industrijskog društva, “Veselin Masleša”, Sarajevo, 1989, (ili bilo koje drugo izdanje).
• Marx, K. – Engels F., Rani Radovi, Naprijed, Zagreb, 1975,  (cijela knjiga – bilo koja godina izdanja).
• Montaigne, M. de, Eseji, Disput, Zagreb, 2007 (samo: O ljudožderima, knjiga I, str. 312-329; O kajanju, knjiga III, str. 27-50).
• Petrović, G., Mišljenje revolucije, Naprijed – Nolit, Zagreb –Beograd, 1986.
• Plessner H., Condicio humana: filozofijske rasprave o antropologici, NZ Globus, Zagreb, 1994.
• Rousseau, J.J., Rasprava o porijeklu i osnovama nejednakosti među ljudima, Školska knjiga, Zagreb, 1978.
• Rothacker E., Filozofska antropologija, “Veselin Masleša”,  Sarajevo, 1985.
• Schaff A.,Marksizam i ljudska jedinka, Nolit, Beograd, 1967.
• Scheler M., Položaj čovjeka u kozmosu, Sarajevo, 1978.
• Suchodolski B., Moderna filozofija čoveka, Nolit, Beogard, 1972