Filozofske teorije emocija

Naziv kolegija: Filozofske teorije emocija

Nositelj: dr. sc. Ivana Zagorac, izv. prof.

Izvoditelji: dr. sc. Ivana Zagorac, izv. prof., dr. sc. Marko Tokić, izv. prof.

Status kolegija: izborni

Trajanje kolegija: 1 semestar, 2 sata tjedno

ECTS bodovi: 4

Jezik nastave: hrvatski

Oblik nastave: predavanja (2P)

Uvjeti pristupa: nema

Cilj: Upoznati studente s osnovnim pojmovima, temeljnim problemima i najznačajnijim teorijama emocija u filozofiji; prikazati ulogu emocija u ispunjenju sreće (glavne filozofijske zadaće u starovjekovnoj filozofiji) i slobode (glavne filozofijske zadaće u novovjekovnoj filozofiji); protumačiti doprinose ključnih autora i kritički vrednovati njihov utjecaj na suvremene teorije emocija; upoznati ishodišta, osnovne teze te pravce razvoja kognitivnih i nekognitivnih teorija emocija; upoznati studente s istaknutim teorijama suosjećanja i simpatije te njihovom značaju za razumijevanje emocija, kao i utjecaju na promišljanja o moralu i odgoju; dati pregled osnovnih prijepora zagovora zaštite ranjivih, a u kontekstu teze o povezanosti moralnosti i emocionalnosti; uz rad na izvornim tekstovima poticati sposobnost analize i interpretacije filozofskih tekstova.

Način praćenja kvalitete nastave i uspješnosti izvedbe predmeta: redovito pohađanje nastave, esej, konzultacije, sveučilišta anketa

Metode podučavanja: predavanja, samostalni zadaci, rasprava, e-učenje, esej, završni ispit

Metode ocjenjivanja: esej, pismeni ispit

Sadržaj

1. Uvodno predavanje i dogovor oko rada u kolegiju
2. Suvremene teorije emocija
3. Uloga emocija u stoičkoj filozofiji            
4. Emocija ljutnje: Aristotel i stoici
5. David Hume o strastima (I)
6. David Hume o strastima (II)
7. Želja za osvetom; resantiman
8. Empatija
9. Descartesovo poimanje emocija i uloga filozofije (I)
10. Descartesovo poimanje emocija i uloga filozofije (II)
11. Spinozino poimanje emocija i uloga filozofije
12. -P. Sartre
13. James-Lange teorija; racionalni aspekt emocija u W. Jamesa i J.-P. Sartrea
14. Kulturalno shvaćanje emocija; univerzalne emocije; gađenje
15. Emocije i podsvijest

Ishodi učenja

1. Navesti i opisati osnovne točke prijepora u filozofskim razmatranjima emocija.
2. Prepoznati, objasniti i unutar povijesnog konteksta protumačiti najznačajnije filozofske teorije o emocijama.
3. Usporediti osnovne pristupe emocijama u prirodnim znanostima, psihologiji i filozofiji.
4. Na osnovnoj razini objasniti ulogu emocija u vježbanju vrlina.
5. Opisati i protumačiti emocije kao prosudbe u stoičkoj školi.
6. Objasniti razliku između kognitivnog i nekognitivnog pristupa emocijama.
7. Objasniti sličnosti i razlike u poimanju emocija između Descartesa i Spinoze.
8. Usporediti različite filozofske teorije o suosjećanju i simpatiji te analizirati njihovu ulogu u konstrukciji moralnosti.
9. Objasniti i kritički prosuditi ulogu emocija u moralnom odgoju.
10. Objasniti osnovne prijepore u teorijama i praksi zaštite ranjivih, posebno s obzirom na tezu o povezanosti morala i emocija.

Literatura

1. Sorabji, Richard, Emocije i duševni mir – od stoičke uznemirenosti do kršćanskog iskušenja, Sandorf&Mizantrop, Zagreb, 2016., odabrana poglavlja
2. John Deigh, “Concepts of Emotions in Modern Philosophy and Psychology”, Peter Goldie (ur.), The Oxford Handbook of Philosophy of Emotion, Oxford University Press, 2010., str. 17-40.
3. William James, “What is an Emotion?”, Mind, Vol. 9, No. 34 (Apr., 1884), str. 188–205.
4. Epiktet, Knjižica o moralu / Razgovori, CID-NOVA, Zagreb 2002.
5. Aristotel, Retorika, Naprijed, Zagreb 1989., odabrani odlomci
6. Friedrich Nietzsche, Uz genealogiju morala, AGM, Zagreb 2004., odabrani dijelovi
7. Max Scheler, Ressentiment, odabrani dijelovi
8. David Hume, Rasprava o ljudskoj prirodi, Veselin Masleša, Sarajevo 1983., odabrana poglavlja
9. Ivana Zagorac, »The power of empathy in the treatment of vulnerable subjects«, u: Steger, Florian; Orzechowski, Marcin; Rubeis, Giovanni; Schochow, Maximilian (ur.), Migration and Medicine 4, Freiburg; Munchen: Verlag Karl Alber, 2020., str. 126–139.
10. Rene Descartes, Strasti duše, Moderna, Beograd, odabrani dijelovi
11. Šakota Mimica (ur.), Misliti zajedno. Prepiska između Dekarta i Elizabete, Službeni glasnik, Beograd, 2010., odabrana pisma
12. Benedikt de Spinoza, Etika, Demetra, Zagreb 2000., izabrani dijelovi
13. Jean-Paul Sartre, »Skica za teoriju emocija«, u: Žan-Pol Sartr, Filosofski spisi, Nolit, Beograd, str. 5–44.