Filozofske teorije emocija (2021./2022.)
Filozofske teorije emocija
Naziv kolegija: Filozofske teorije emocija
Nositelj: dr. sc. Ivana Zagorac, izv. prof.
Izvoditelji: dr. sc. Ivana Zagorac, izv. prof., dr. sc. Marko Tokić, izv. prof.
Status kolegija: izborni
Trajanje kolegija: 1 semestar, 2 sata tjedno
ECTS bodovi: 4
Jezik nastave: hrvatski
Oblik nastave: predavanja (2P)
Uvjeti pristupa: nema
Cilj: Upoznati studente s osnovnim pojmovima, temeljnim problemima i najznačajnijim teorijama emocija u filozofiji; prikazati ulogu emocija u ispunjenju sreće (glavne filozofijske zadaće u starovjekovnoj filozofiji) i slobode (glavne filozofijske zadaće u novovjekovnoj filozofiji); protumačiti doprinose ključnih autora i kritički vrednovati njihov utjecaj na suvremene teorije emocija; upoznati ishodišta, osnovne teze te pravce razvoja kognitivnih i nekognitivnih teorija emocija; upoznati studente s istaknutim teorijama suosjećanja i simpatije te njihovom značaju za razumijevanje emocija, kao i utjecaju na promišljanja o moralu i odgoju; dati pregled osnovnih prijepora zagovora zaštite ranjivih, a u kontekstu teze o povezanosti moralnosti i emocionalnosti; uz rad na izvornim tekstovima poticati sposobnost analize i interpretacije filozofskih tekstova.
Način praćenja kvalitete nastave i uspješnosti izvedbe predmeta: redovito pohađanje nastave, esej, konzultacije, sveučilišta anketa
Metode podučavanja: predavanja, samostalni zadaci, rasprava, e-učenje, esej, završni ispit
Metode ocjenjivanja: esej, pismeni ispit
Sadržaj
- Uvodno predavanje i dogovor oko rada u kolegiju
- Suvremene teorije emocija
- Uloga emocija u stoičkoj filozofiji
- Emocija ljutnje: Aristotel i stoici
- David Hume o strastima (I)
- David Hume o strastima (II)
- Želja za osvetom; resantiman
- Empatija
- Descartesovo poimanje emocija i uloga filozofije (I)
- Descartesovo poimanje emocija i uloga filozofije (II)
- Spinozino poimanje emocija i uloga filozofije
- -P. Sartre
- James-Lange teorija; racionalni aspekt emocija u W. Jamesa i J.-P. Sartrea
- Kulturalno shvaćanje emocija; univerzalne emocije; gađenje
- Emocije i podsvijest
Ishodi učenja
- Navesti i opisati osnovne točke prijepora u filozofskim razmatranjima emocija.
- Prepoznati, objasniti i unutar povijesnog konteksta protumačiti najznačajnije filozofske teorije o emocijama.
- Usporediti osnovne pristupe emocijama u prirodnim znanostima, psihologiji i filozofiji.
- Na osnovnoj razini objasniti ulogu emocija u vježbanju vrlina.
- Opisati i protumačiti emocije kao prosudbe u stoičkoj školi.
- Objasniti razliku između kognitivnog i nekognitivnog pristupa emocijama.
- Objasniti sličnosti i razlike u poimanju emocija između Descartesa i Spinoze.
- Usporediti različite filozofske teorije o suosjećanju i simpatiji te analizirati njihovu ulogu u konstrukciji moralnosti.
- Objasniti i kritički prosuditi ulogu emocija u moralnom odgoju.
- Objasniti osnovne prijepore u teorijama i praksi zaštite ranjivih, posebno s obzirom na tezu o povezanosti morala i emocija.
Literatura
- Sorabji, Richard, Emocije i duševni mir – od stoičke uznemirenosti do kršćanskog iskušenja, Sandorf&Mizantrop, Zagreb, 2016., odabrana poglavlja
- John Deigh, “Concepts of Emotions in Modern Philosophy and Psychology”, Peter Goldie (ur.), The Oxford Handbook of Philosophy of Emotion, Oxford University Press, 2010., str. 17-40.
- William James, “What is an Emotion?”, Mind, Vol. 9, No. 34 (Apr., 1884), str. 188–205.
- Epiktet, Knjižica o moralu / Razgovori, CID-NOVA, Zagreb 2002.
- Aristotel, Retorika, Naprijed, Zagreb 1989., odabrani odlomci
- Friedrich Nietzsche, Uz genealogiju morala, AGM, Zagreb 2004., odabrani dijelovi
- Max Scheler, Ressentiment, odabrani dijelovi
- David Hume, Rasprava o ljudskoj prirodi, Veselin Masleša, Sarajevo 1983., odabrana poglavlja
- Ivana Zagorac, »The power of empathy in the treatment of vulnerable subjects«, u: Steger, Florian; Orzechowski, Marcin; Rubeis, Giovanni; Schochow, Maximilian (ur.), Migration and Medicine 4, Freiburg; Munchen: Verlag Karl Alber, 2020., str. 126–139.
- Rene Descartes, Strasti duše, Moderna, Beograd, odabrani dijelovi
- Šakota Mimica (ur.), Misliti zajedno. Prepiska između Dekarta i Elizabete, Službeni glasnik, Beograd, 2010., odabrana pisma
- Benedikt de Spinoza, Etika, Demetra, Zagreb 2000., izabrani dijelovi
- Jean-Paul Sartre, »Skica za teoriju emocija«, u: Žan-Pol Sartr, Filosofski spisi, Nolit, Beograd, str. 5–44.