Naziv predmeta: Marx i marksističke filozofije

Naziv kolegija: Osnove Marxove filozofije – historijski materijalizam i kritika političke ekonomije

ECTS: 4

Nositelj kolegija/nastavnici: izv. prof. dr. sc. Luka Bogdanić

Jezik nastave: hrvatski

Trajanje: nastava se odvija u drugom semestru (2 sata tjedno)

Status i vrsta kolegija: izborni kolegij

Uvjeti za upis kolegija: preporuča se položena Suvremena filozofska terminologija

Način provjere znanja: obavezni studentski izvještaji o čitanju tokom predavanja, evaluacija sveukupnog rada i sudjelovanje studenata na nastavi te završni usmeni ispit.

Način polaganja ispita: usmeni

Studenske obaveze: redovito pohađanje nastave (maksimalno 3 izostanka), praćenje rada u kolegiju (izvještaji o čitanju u kolegiju), diskusija na nastavi.

Način praćenja kvalitete nastave: konzultacije, studentska anketa.

Cilj: Upoznavanje studenata s Marxovim filozofskim i povijesnim raspravama te osnovnim etapama njegovog filozofskog opusa. Stjecanje sposobnosti analize Marxovih filozofskih djela te kritičkog promišljanja osnovnih društvenih-ekonomskih dinamika.

Opis kolegija: upoznavanje s osnovama Marxove filozofije, kao i njenim različitim interpretacijama (od tkz. klasičnih sve do suvremenih). Kolegiji daje osnovni prikaz misaonog razvoja Karla Marxa, preispitujući odnos Marx – Hegel, kao i značaj i mjesto Engelsova doprinosa razvoju i razumijevanju Marxove misli. Tokom kolegija studenti će se upoznati s osnovnim metodološko-filozofskim postavkama historijskog materijalizma, te osnovnim pojmovima Marxove filozofije: praxis, otuđenje, kapitalizam, klasna borba, proletarijat (radnička klasa), baza – nadgradnja, kritika političke ekonomije, dijalektika, ekonomsko-društvena formacija itd.

Sadržaj kolegija:

1. Uvod u tematiku kolegija
2. Rani Marxovi filozofski spisi [Prilog kritici hegelove filozofije prava (1844) I Prilog jevrejskom pitanju (1844)]
3. Marx (1844): Teze o Feuerbachu
4. Marx i Engels (1845): Njemačka ideologija (2)
5. Marx, (1847): Bijeda filozofije
6. Marx (1850): Klasne borbe u francuskoj
7. Marx, (1859): Prilog kritici političke ekonomije (1859) i osnovne crte Marxove metodologije kritike kapitalizma u Kapitalu (2)
8. Engelsovo pisma: Schmidtu (1890), J. Blochu (1890), Mehringu (1893), Borgiusu (1894)
9. Marx i Pariška komuna
10. Marxova Kritika gotskog programa
11. O interpretacijama Marxove misli

LITERATURA

OBAVEZNA:

• Marx, K. (1844): Prilog kritici hegelove filozofije prava., u: K. Marx i F. Engels, Rani radovi, Naprijed, Zagreb, 1976, [ili bilo koja druga godina izdanja].
• Marx, K. (1845): Teze o Feuerbachu, u: K. Marx i F. Engels, Rani radovi, Naprijed, Zagreb, 1976 [ili bilo koja druga godina izdanja].
• Marx, K. i Engels F., (1845-1846): Njemačka ideologija, samo prvi dio pod naslovom “Feuerbach”, u: K. Marx i F. Engels, Rani radovi, Naprijed, Zagreb 1976 [ili bilo koja druga godina izdanja].
• Marx, K. (1847): Bijeda filozofije i pismo Annenkovu, Bigz, Beograd, 1977 [ili bilo koje drugo izdanje].
• Marx, K. i Engels F., (1848): Manifest komunističke partije, [bilo koje izdanje].
• Marx, K. (1859): Predgovor. Prilog kritici političke ekonomije, Bigz, Beograd, 1976 [ili bilo koje drugo izdanje]
• Marx, K. (1850) Klasne borbe u francuskoj(s Engelsovim uvodom iz 1895), Zagreb, 1959 [ili bilo koje drugo izdanje] ili Marx K. Osamnaesti Brimer Lousia Bonapartea (1852), u: Marx- Engels, Glavni Radovi, Stvarnost Zagreb, 1974, str.517-577.
• Marx, K. (1875), Kritika gotskog programa, Kultura, Zagreb, 1950 [ili bilo koje drugo izdanje].
• Engels, F. (1890), pisma Schmidtu (5.8. i 27 10. 1890), J. Blochu (21. 9. 1890), Mehringu (14.7.1893), u: Marx- Engels, Glavni Radovi, Stvarnost Zagreb, 1974, te pismo Borgiusu (1894), u Marx – Engels, Dela, Prosveta, Beograd, 1976.

IZBORNA LITERATURA (jedno djelo na izbora):

• Althusser, L. (1965 ):Za Marxa, Sazvežđa, Beograd, Nolit, 1971.
• Althusser, L. i Balibar, E. (1975): Kako čitati kapital, Centar za kulturnu djelatnost Saveza socijalističke omladine.(prev. R.Kalanj i Lj. Šifler).
• Anderson, P. (1985): Razmatranja o zapadnom marksizmu, Beogradski izdavačko-grafički zavod, Beograd.
• Balibar E., (1993): La philosophie de Marx, La Découverte, Paris, (ili engleski prijevod: The Philosophy of Marx, Vreso, London, 2017.
• Bloch, E. Marksove teze o Fojerbahu, Bigz, Beograd, 1976.
• Burger, H. (1978): Znanost povijesti: problemi znanosti u Marxovu djelu, Centar za kulturnu djelatnost Saveza socijalističke omladine, Zagreb.
• Colletti, L. (1969): Ideologija i društvo, Zagreb, Školska knjiga,prev.V.Frangeš, 1982.
• Colletti, L. (1969): Marksizam i Hegel, Beograd, Nolit, 1982.
• Thomas, P.( 2009), The Gramscian Moment: Philosophy, Hegemony and Marxism, Historical Materialism Book Series, vol. 24, Brill, Leiden/Boston.
• Engels, F. (1895): Uvod u K. Marx Klasne borbe u francuskoj, Kultura, Beograd 1960, str. 5-30, (ili bilo koje drugo izdanje).
• Engels, F. (1884 ): Poreklo porodice i privatne svojine i države, ppb, Novi Sad, 1974.
• Engels, F. (1880): Razvitak socijalizma od utopije do nauke,Naprijed, Zagreb 1973.
• Eagleton, T. (1994): Ideology and its vicissitudes in Western Marxism. Mapping ideology, (ur. Slavoj Žižek), Verso, str.179-226.
• Golubović, V. (1982): Osnove marksizma,Centar CK SKH za idejno-teorijski rad, Zagreb.
• Gramsci, A. (1948):Gramsci, Historijski materijalizam i filozofija Benedetta Crocea, Zagreb, Naprijed, 1958.
• Godelier, M. (1977): Marksizam i antropologija, Školska knjiga, Zagreb, 1982.
• Grupa autora, (1982): Marx nakon 100 godina, R. Kalanj (ur.), Zagreb, Globus.
• Grupa autora, (2013), Živi Marx, M. Meštrović (ur.), Jenski&Truk, Zagreb.
• Hobsbawm, E. (2012): How to Change the World: Reflections on Marx and Marxism, Lonodn
• Hobsbawn, E. (1973): On History, London, 1997.
• Hobsbawn, E. (1973):  Revolutionaries: Contemporary Essays, London
• Hobsbawn, E. (1987): Doba revolucije, 1789-1848, Školska knjiga-Stvarnost, Zagreb
• Hobsbawn, E. (1989): Doba kapitala: 1848-1875, Školska knjiga- Stvarnost, Zagreb
• Hobsbawn, E. (2006): Kultura pamćenja i historija, Golden marketing, Zagreb.
• Hyppolite, J. (1955): Studije o Marxu i Hegelu, Zagreb, Školska knjiga, prev. R. Kalanj i V. Mikecin, 1977.
• Iljenkov, Evald V. (1960): Dijalektika apstraktnog i konkretnog u Marksovom “Kapitalu”, prev. Hristina Marković, Beograd, Komunist, 1975.
• Kangrga, M. (1984): Praksa, vrijeme, svijet: iskušenje mišljenja revolucije, Beograd, Nolit.
• Kangrga, M., (1988): Hegel-Marx, Naprijed, Zagreb 1988.
• Lenjin, V. I. (1916): Imperijalizam kao najviši stadij kapitalizma, Naprijed, Zagreb, 1973.
• Lenjin, V.I. (1918): Država i revolucija, Naprijed, Zagreb (1973)
• Lukács, G. (1923 ): Povijest i klasna svijest, Naprijed, Zagreb, 1977.
• Lukács, G., (1954): Mladi Marx, njegov filozofski razvitak od 1840-1844, Bigz, Beograd, 1974.
• Luxemburg, R. (1898): Socijalna reforma ili revolucija, u: R. Luxemburg, Izabrani spisi, Naprijed, Zagreb, 1974.
• Magraw, R (1986): France, 1815-1914: The Bourgeois Century, Fontana.
• Marcuse, H. (1966): Um i revolucija, Sarajevo: Veselin Masleša, 1987.
• Marx, K. (1867): Kapital: kritika političke ekonomije: I tom, Glava dvadeset četvrta, “Takozvana prvobitna akumulacija” (ili neko drugo poglavlje po dogovoru),Kultura, Zagreb, prev. Moša Pijade i Rodoljub Čolaković, 1947 ( ili neko drugo izdanje).
• Marx, K. (1974): Temelji slobode : osnovi kritike političke ekonomije: Grundrisse izbor, Zagreb, Naprijed.
• Marx, K. (1865/1898): Nadnica, cijena, profit, u: K. Marx – F. Engels, Glavni radovi, Stvarnost, Zagreb, 1978.
• Marx, K. (1859): Prilog kritici političke ekonomije, Beogradski izdavačko-grafički zavod, 1975.
• Mikecin, V. (1988 ): Otvoreni marksizam, Zagreb, Centar CK SKH za idejno-teorijski –Globus.
• Negri T.– Hardt M. (2000): Imperiji, Arkzin/Multimedijski institut, Zagreb 2003.
• Petrović, G. (1973): Filozofija i revolucija, Zagreb,
• Petrović, G. (1976): Marksizam i filozofija, Zagreb,
• Rjazanov, D. B. (1922): Marks i Engels, Bigz, Beograd, 1975.
• Tomba, M. (2014): Marx’s Temporalities, Brill, London
• Vranicki P.(1984): Historija marksizma; tom I-II,Zagreb, cekade, 1987.