Naziv kolegija: Ontologija I

Nositelj i izvoditelj: doc. dr. sc. Goran Sunajko

Status kolegija: obvezni

Broj ECTS bodova: 3

Trajanje kolegija: 1 semestar,  2 sata tjedno

Jezik nastave: hrvatski

Oblik nastave: predavanja

Uvjeti upisa: za upis kolegija Ontologija I potrebno je položiti kolegij Suvremena filozofska terminologija II

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje na nastavi, izvještaji o čitanju i seminarski rad

Ispit: nakon odslušanog kolegija Ontologija II

Opis predmeta: Na kolegiju će se obrađivati teme odnosa metafizike i ontologije, teorijske i praktičke filozofije, kraja metafizike, postmoderne i meke ontologije. Razmatrat će se ključni ontologijski pojmovi u predsokratovaca, Platona, Aristotela, Anselma, Akvinskog, Descartesa, Spinoze, Leibniza, Kanta, Fichtea, Schellinga, Hegela, Schopenhauera, Nietzschea, Husserla, Sartrea i Heideggera.

Cilj: Potaknuti studente na vlastite filozofske refleksije i kritički pristup ontologiji kao općoj metafizici putem analize, interpretacije i usporedbe klasičnih djela iz povijesti ontologije. Povijesni pristup u kolegiju Ontologija I pripremit će studente za problemski pristup u kolegiju Ontologija II.

Vrednovanje kolegija: konzultacije, sveučilišna anketa

Sadržaj kolegija

1. Uvodno predavanje
2. Predsokratovci i Platon
3. Aristotel
4. Anselmo i Akvinski
5. Descartes
6. Spinoza i Leibniz
7. Kant
8. Fichte
9. Schelling
10. Hegel
11. Schopenhauer i Nietzsche
12. Husserl i Sartre
13. Heidegger
14. Postmoderna i ontologija
15. Završna rasprava

Obvezna literatura (dijelovi):

• Hermann Diels, Predsokratovci, Svezak 1 i 2, tekstove preveli Zdeslav Dukat et al., predgovore preveo Branko Bošnjak, Naprijed, Zagreb, 1983.
• Platon, Teetet ili O znanju, preveo Milivoj Sironić, u: Teetet; FIleb, Naprijed, Zagreb, 1979.
• Aristotel, Metafizika, preveo Tomislav Ladan, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1992.
• Anselmo Canterburyjski, »Proslogion«, u: Quod vere sit Deus, Svezak 1, prevela Marina Miladinov, Demetra, Zagreb, 1999.
• Toma Akvinski, Izabrano djelo, preveo Tomo Vereš, Globus, Zagreb, 2005.
• René Descartes, Meditacije o prvoj filozofiji, preveo Tomislav Ladan, u: Husserl, Edmund, Kartezijanske meditacije, preveo Tomislav Ladan, Centar za kulturnu djelatnost SSO, Zagreb, 1975.
• Benedikt de Spinoza, Etika: dokazana geometrijskim redom, preveo Ozren Žunec, Demetra, Zagreb, 2000.
• Gottfried WIlhelm Leibniz, Monadologija, u: Damir Barbarić, Živo ogledalo beskonačnog, Zagreb, 1999.
• Immanuel Kant, Kritika čistoga uma, preveo Viktor D. Sonnenfeld, Nakladni zavod Matice Hrvatske, Zagreb, 1984.
• Johann Gottlieb Fichte, Osnova cjelokupne nauke o znanosti, preveo Viktor D. Sonnenfeld, Naprijed, Zagreb, 1974.
• Friedrich Wilhelm Joseph Schelling, Sistem transcendentalnog idealizma, preveo Viktor D. Sonnenfeld, Naprijed, Zagreb, 1986.
• Georg Wilhelm Friedrich Hegel, Fenomenologija duha, preveo Milan Kangrga, Naprijed, Zagreb, 1987.
• Arthur Schopenhauer, Svet kao volja i predstava, Tom 1 i 2, preveo Božidar Zec, Grafor, Beograd, 1981–1984.
• Friedrich Nietzsche, Ljudsko, odviše ljudsko: knjiga za slobodne duhove, Svezak prvi, preveo Berislav Podrug, Demetra, Zagreb, 2012.
• Edmund Husserl, Ideje za čistu fenomenologiju i fenomenologijsku filozofiju, preveo Željko Pavić, Naklada Breza, Zagreb, 2007.
• Jean-Paul Sartre, Bitak i ništo: ogled iz fenomenološke ontologije, Svezak 1 i 2, preveo Daniel Bučan, Demetra, Zagreb, 2006–2007.
• Martin Heidegger, Bitak i vrijeme, preveo Hrvoje Šarinić, Naprijed, Zagreb, 1988.
• Lino Veljak, »’Meka ontologija’ i kraj moderne«, Filozofska istraživanja 22 (2002) 2/3 = 85/86, str. 407–414.

Preporučena literatura:

• Liliana Albertazzi (prir.) Shapes of Forms: From Gestalt Psychology and Phenomenology to Ontology and Mathematics, Springer Netherlands, Dordrecht, 1999.
• Aristotel, Fizika, Liber, Zagreb, 1987; Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1992. (u obzir dolaze i druga izdanja)
• Vesna Batovanja, Martin Heidegger: mišljenje koje se više ne razumije kao metafizika, Breza, Zagreb, 2007.
• Antun Bauer, Opća metafizika ili ontologija, Nadbiskupska tiskara, Zagreb, 1918.
• Ludwig Baur, Metaphysik VI, Kösel, München 1922.
• Ernst Bloch, Duh utopije, prijevod Kasim Prohić, stručna redakcija Ivan Focht, Beogradski izdavačko-grafički zavod, Beograd, 1982.
• Ernst Bloch, Princip nada, preveo Hrvoje Šarinić, Naprijed, Zagreb, 1981.
• Levi R. Bryant, The Democracy of Objects, Open Humanities Press, 2011.
• Hotimir Burger, Znanost povijesti, Centar za kulturnu djelatnost SSO, Zagreb, 1978.
• Steven M. Cahn (ur.), Classics of Western Philosophy, Hackett, Indianapolis, 1985.
• Albert Camus, Mit o Sizifu, MH, Zagreb 1998.
• Marijan Cipra, Metamorfoze metafizike, Matica hrvatska, Zagreb 1999.
• Gregory Currie, Arts and Minds, Clarendon/Oxford University Press, Oxford/New York, 2004.
• Gilles Deleuze, Razlika i ponavljanje, preveo Ivan Milenković, Fedon, Beograd, 2009.
• Branko Despot, Filozofija kao sistem?, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 1999.
• Hans Driesch, Metaphysik, Hirt, Breslau, 1924.
• Ivan Duns Škot, Rasprava o prvom principu, Demetra, Zagreb, 1997.
• Mihailo Đurić, Niče i metafizika, Prosveta, Beograd, 1984.
• Heda Festini, Uvod u čitanje Ludwiga Wittgensteina, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 1992.
• Eugen Fink, Igra kao simbol svijeta, prevela Darija Domić, priredio Damir Barbarić, Demetra, Zagreb, 2020.
• Gvozden Flego, Um, eros i društvo, Politička kultura, Zagreb, 2006.
• Michel Foucault, Znanje i moć, Globus, Zagreb, 1994.
• Michel Foucault, Riječi i stvari, Golden marketing, Zagreb, 2002.
• Erich Fromm, Imati i biti, Naprijed, Zagreb, 1980. (u obzir dolaze i druga izdanja)
• Hans-Georg Gadamer, Istina i metoda, Veselin Masleša, Sarajevo, 1978.
• Pavel Gregorić, Filip Grgić (prir.), Aristotelova Metafizika: zbirka rasprava, Kruzak, Zagreb, 2003.
• François Grégoire, Les Grands problèmes métaphysiques, Presses Universitaires de France, Paris, 1962.
• Danko Grlić, Friedrich Nietzsche, Liber, Zagreb, 1981.
• Danko Grlić, Izazov negativnog, Nolit, Beograd, 1986.
• Graham Harman, Object-oriented ontology: A New Theory of Everything, Pelican, 2018.
• Graham Harman, Art and Objects, Polity Press, 2019.
• Karl Robert Eduard von Hartmann, Geschichte der Metaphysik, Wissenschaftliche Buchgesellschaft, Darmstadt, 1969.
• Nicolai Hartmann, Prilog zasnivanju ontologije, Centar za kulturnu djelatnost SSO, Zagreb, 1976.
• Nicolai Hartmann, Novi putevi ontologije, Beogradski izdavačko-grafički zavod, Beograd, 1973.
• Georg Wilhelm Friedrich Hegel, Enciklopedija filozofijskih znanosti, Veselin Masleša, Sarajevo, 1987. (u obzir dolaze i druga izdanja)
• Georg Wilhelm Friedrich Hegel, Znanost logike, Demetra, Zagreb, 2003. (u obzir dolaze i druga izdanja)
• Martin Heidegger, Kraj filozofije i zadaća mišljenja, Naprijed/Brkić, Zagreb, 1996.
• Martin Heidegger, Ontologija: hermeneutika faktičnosti, Akademska knjiga, Novi Sad, 2007.
• Martin Heidegger, Einführung in die Metaphysik, Niemeyer, Tübingen, 1966.
• Martin Heidegger, Kant i problem metafizike, Mladost, Beograd, 1979.
• Dietrich von Hildebrand, Metaphysik der Gemeinschaft, Habbel, Regensburg, 1955.
• Edmund Husserl, Filozofija kao stroga znanost, Ljevak, Zagreb, 2003.
• Edmund Husserl, Kartezijanske meditacije I-II, Centar za kulturnu djelatnost SSO, Zagreb, 1975-1976.
• Edmund Husserl, Kriza europskih znanosti i transcendentalna fenomenologija, Globus, Zagreb, 1990.
• Edmund Husserl, Logička istraživanja, Breza, Zagreb, 2005.
• Karl Jaspers, Metaphysik, Springer, Berlin, 1956.
• Karl Jaspers, Nietzsche und das Christentum, Piper, München, 1952.
• Milan Kangrga, Praksa-vrijeme-svijet, Nolit, Beograd, 1984.
• Milan Kangrga, Klasični njemački idealizam, FF Press, Zagreb, 2008.
• Immanuel Kant, Prolegomena zu einer jeden künftigen Metaphysik die als Wissenschaft wird auftreten können / Prolegomena za svaku buduću metafiziku, preveo Viktor D.Sonnenfeld, redigirao Josip Talanga, Kruzak, Zagreb, 2019.
• Saul A. Kripke, Imenovanje i nužnost, preveo Tomislav Ogrinšak, uvodnu raspravu napisao Nenad Miščević, Kruzak, Zagreb, 1997.
• Emmanuel Levinas, Théorie de l’intuition dans la phénoménologie de Husserl, J. Vrin, Paris, 1989.
• Georg Lukacs, Prilog ontologiji društvenog bitka: Hegelova prava i kriva ontologija, Kulturni radnik, Zagreb, 1973.
• Georg Lukacs, Prilog ontologiji društvenog bitka: rad, Kulturni radnik, Zagreb, 1980.
• Georg Lukacs, Povijest i klasna svijest, Naprijed, Zagreb, 1970.
• Herbert Marcuse, Hegelova ontologija i teorija povijesnosti, Veselin Masleša, Sarajevo, 1981.
• Herbert Marcuse, Čovjek jedne dimenzije, Veselin Masleša, Sarajevo, 1968.
• Herbert Marcuse, Um i revolucija, Veselin Masleša, Sarajevo, 1987.
• Hans Krämer, Platonovo utemeljenje metafizike, Demetra, Zagreb, 1997.
• Saul Kripke, Imenovanje i nužnost, Kruzak, Zagreb, 1997.
• Gottfried Wilhelm Leibniz, Izabrani filozofski spisi, Naprijed, Zagreb, 1980. ili Monadologija, Kultura, Beograd, 1957. ili Novi ogledi o ljudskom razumu, Veselin Masleša, Sarajevo, 1986.
• Ivan Macan, Wittgensteinova teorija značenja, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 1996.
• Albertus Magnus, Philosophia realis, Demetra, Zagreb, 1994.
• Quentin Meillassoux, After Finitude: An Essay on the Necessity of Contingency, preveo Ray Brassier, predgovor napisao Alain Badiou, Continuum, 2010.
• Friedrich Nietzsche, Volja za moć, Mladost, Zagreb, 1988. (u obzir dolaze i druga izdanja)
• Friedrich Nietzsche, Tako je govorio Zaratustra, Moderna vremena, Zagreb, 2001. (u obzir dolaze i druga izdanja)
• Sergei Nirenburg, Victor Raskin, Ontological Semantics, The MIT Press, Cambridge, Massachusetts/London, 2004.
• Willard Van Orman Orman Quine, Riječ i predmet, Kruzak, Zagreb, 1999.
• Željko Pavić, Zbiljnost i stvarnost, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 1989.
• Ante Pažanin, Metafizika i praktična filozofija, Školska knjiga, Zagreb, 1988.
• Danilo Pejović, Realni svijet, Nolit, Beograd, 1960.
• Branislav Petronijević, Načela metafizike, sv. I, Grafos, Beograd, 1986.
• Platon, Država, Naklada Jurčić, Zagreb, 1997; Kultura, Beograd, 1957. (u obzir dolaze i druga izdanja)
• Joachim Ritter, Metafizika i politika, Informator, Zagreb, 1987.
• Davor Rodin (ur.), Bitak i povijesnost, Liber, Zagreb, 1982.
• Bertrand Russell, Problemi filozofije, Nolit, Beograd, 1980.
• Marija Selak, Ljudska priroda i nova epoha, Naklada Breza, Zagreb, 2013.
• Marija Selak, Zlo i naopako. Suvremene manifestacije zla i pokušaji njihovih opravdanja, Jesenski i Turk, Zagreb, 2019.
• Peter F. Strawson, Analiza i metafizika, Kruzak, Zagreb, 1999.
• Vanja Sutlić, Bit i suvremenost, Veselin Masleša, Sarajevo, 1967.
• Abdulah Šarčević, Metafizika Zapada i njeno prevladavanje, Svjetlost, Bemus, Sarajevo, 2005.
• Abdulah Šarčević, Povijest filozofskog mišljenja: egzistencijalistička filozofija i pitanje o istini, Svjetlost/Bemust, Sarajevo, 2005.
• Petar Šegedin, Volja za moć i problem istine, Demetra, Zagreb, 2007.
• Zvonko Šundov, Hegel i povijesno mišljenje, Demetra, Zagreb, 2009.
• James E. Tomberlin (prir.), Philosophical Perspectives 12: Language, Mind, and Ontology, Blackwell, Malden/Oxford, 1998.
• Ernst Tugendhat, Wahrheitsbegriff bei Husserl und Heidegger, Walter de Gruyter, Berlin, 1967.
• Aleš Ušeničnik, Ontologija, KTD, Ljubljana, 1924.
• Lino Veljak, Horizont metafizike, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 1988.
• Lino Veljak, Prilozi kritici lažnih alternativa, Otkrovenje, Beograd, 2010.
• Pavao Vuk-Pavlović, Spoznajna teorija i metafizika, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 1928. ili Spoznaja i spoznajna teorija, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 2009.
• Lino Veljak, Marksizam i teorija odraza, Naprijed, Zagreb. 1979.
• Lino Veljak, Od ontologije do filozofije povijesti, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 2004.
• Ludwig Wittgenstein, Tractatus logico-philosophicus, Veselin Masleša, Sarajevo, 1987. (u obzir dolaze i druga izdanja, a preporučuje se i originalno izdanje)
• Ludwig Wittgenstein, Filozofijska istraživanja, Globus, Zagreb, 1998.
• Ludwig Wittgenstein, Plava i smeđa knjiga, Globus, Zagreb, 2009.
• Franci Zore, Početak i smisao metafizičkih pitanja, Demetra, Zagreb, 2006.