Nositelj kolegija: doc. dr. sc. Goran Sunajko

Izvoditeljica kolegija: Matija Vigato, mag. phil., asistentica

Naziv kolegija: Ontologija – seminar: Aristotel, Kategorije

Status kolegija: izborni

Trajanje kolegija: 1 semestar, 2 sata tjedno

ECTS bodovi: 3

Jezik nastave: hrvatski

Oblik nastave: seminar

Opis kolegija: Definiranje kategorija kao najviših rodova bića jedan je od najvećih izazova u filozofiji, a prvi sustavni pokušaj nalazimo kod Aristotela. U spisu Kategorije Aristotel navodi dvije klasifikacije: A. četverostruku razdiobu onoga što jest na: I. stvari koje se iskazuju prema podmetu, a nisu u njemu; II. stvari koje su u podmetu, a ne iskazuju se prema njemu, III. stvari koje se i iskazuju prema podmetu i jesu u njemu, IV. stvari koje se niti iskazuju o podmetu niti su u njemu, te B. podjelu na deset kategorija: 1. οὐσία (substantia, essentia), 2. ποσόν (quantum), 3. ποιόν (quale), 4. (τὰ) πρός τι (relativa), 5. πού (ubi), 6. ποτέ (quando), 7. κεῖσθαι (situm esse), 8. ἔχειν (habere), 9. ποιεῖν (facere), 10. πάσχειν (pati). Za potrebe kolegija Aristotelove Kategorije bit će podijeljene na deset cjelina koje će studenti samostalno čitati i proučavati te o kojima će pisati izvještaje o čitanju i uz moderiranje nastavnika skupno raspravljati na nastavi. Na nastavi će se također diskutirati o temama kao što su realizmi, problem univerzalija, identitet kroz vrijeme, utemeljivanje (grounding), odnos objekta i svojstava te odnos jezika, misli i stvarnosti. Aristotelov kategorijalni realizam usporedit će se s Kantovim konceptualizmom i Husserlovim deskriptivizmom. Osvrnut će se i na interpretacijski važno pitanje autentičnosti Aristotelovih Kategorija te pitanje označavaju li kategorije: a. riječi ili izraze (λέξεις, ϕωναί), b. misli odnosno pojmove (νοήματα), ili c. bića. Odabirom dvojezičnog izdanja prijevoda Kategorija te uvodom u čitanje i pisanje starogrčkoga alfabeta studente će se poticati na korištenje Aristotelovih izraza na starogrčkom jeziku. Samostalnim istraživanjem temeljenom na Aristotelovim Kategorijama, a uz konzultacije s nastavnikom studenti će pripremiti i održati usmeno izlaganje.

Cilj: Cilj je kolegija studente upoznati s temeljnim pojmovima Aristotelovih Kategorija te poticati na kritičko razmatranje filozofskih problema vezanih za navedeno djelo.

Ishodi: Studenti će nakon uspješno završenog seminara moći identificirati i kritički prosuđivati temeljne pojmove i filozofske probleme Aristotelovih Kategorija. 

Metode podučavanja: uvodna predavanja, redoviti izvještaji o čitanju, samostalna istraživanja i usmena izlaganja, rasprave, radionice, e-učenje.

Metode ocjenjivanja: za uspješan završetak seminara potrebno je izvršiti sve obveze (redovito pohađana nastava, održano usmeno izlaganje, predani redoviti izvještaji o čitanju).

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: seminar je povezan s obveznim kolegijima Ontologija i Povijest filozofije I–II.

Način praćenja kvalitete nastave i uspješnosti izvedbe predmeta: redovito pohađanje nastave, praćenje rada putem redovitih izvještaja o čitanju, usmenih izlaganja i sudjelovanja u raspravama, konzultacije, sveučilišna anketa.

Sadržaj kolegija:

          1. Uvodno predavanje
          2. Kategorije kao ontološki problem
          3. Aristotelov Organon
          4. Grčki alfabet i osnovni pojmovi Kategorija

     I. Antepraedicamenta

          5. § 1–3: Istoimenovane, suimenovane i izvedene stvari
          6. § 4–13: Četverostruka razdioba onoga što jest (τὰ ὄντα) i deset kategorija

     II. Praedicamenta

          7. § 14-27: Sućine i drugotne sućine I
          8. § 28–34: Sućine i drugotne sućine II
          9. § 35–47: Kolikoće
        10. § 48–58: Stvari u odnosu I
        11. § 59–71: Stvari u odnosu II
        12. § 72–95: Kakvoće i ostale kategorije

     III. Postpraedicamenta

        13. § 96–116: Četiri vrste suprotstavljanja
        14. § 117–132: ‘Prvotno’, istodobnost i vrste kretanja
        15. Zaključna rasprava

Literatura:

Primarna

Aristotel, Kategorije, dvojezično izdanje (preveo i komentirao Filip Grgić), Hrvatska sveučilišna naklada: Zagreb, 1992.

Sekundarna

Aristotle, Categories; De Interpretatione, preveo i uredio John Lloyd Ackrill, Oxford University Press, 2002.

Aristotel, Druga analitika, preveo Filip Grgić, Matica hrvatska: Zagreb, 2020.

Aristotel, Metafizika, preveo Tomislav Ladan, Hrvatska sveučilišna naklada: Zagreb, 1992.

Maurice Balme, Gilbert Lawall, Athenaze: An Introduction to Ancient Greek, Book 1, Oxford University Press: New York / Oxford, 2003.

Damir Barbarić (ur.), Aristotel i aristotelizam, Matica hrvatska: Zagreb, 2003.

Jonathan Barnes, Aristotle: A Very Short Introduction, Oxford University Press, 2001.

Jonathan Barnes (ur.), The Cambridge Companion to Aristotle, Cambridge University Press, 1995.

William Keith Chambers Guthrie, Povijest grčke filozofije, Knjiga VI: Aristotel: Sučeljavanje, Naklada Jurčić, Zagreb, 2007.

Edmund Husserl, Logička istraživanja, Sv. 2, Dio 1, Istraživanja o fenomenologiji i teoriji spoznaje, preveo i pogovor napisao Željko Pavić, Breza: Zagreb, 2005.

Immanuel Kant, Kritika čistoga uma, preveo Viktor Sonnenfeld, pogovor napisao Goran Sunajko, Jesenski i Turk, Zagreb, 2019.

Christopher Shields, »Aristotle«, Stanford Encyclopedia of Philosophy, dostupno na: https://plato.stanford.edu/entries/aristotle/ (pristupljeno 4. rujna 2023.)

Christopher Shields, Aristotle (Routledge Philosophers), Routledge, 2007.

Richard Sorabji (ur.), Aristotle Transformed: The Ancient Commentators and Their Influence, Bloomsbury Academic, 2016.

Paul Studtmann, »Aristotle’s Categories«, Stanford Encyclopedia of Philosophy, dostupno na: https://plato.stanford.edu/entries/aristotle-categories/#:~:text=Hence%2C%20he%20does%20not%20think,upon%20(1b25%E2%80%932a4) (pristupljeno 4. rujna 2023.)

Amie Thomasson, »Categories«, Stanford Encyclopedia of Philosophy, dostupno na: https://plato.stanford.edu/entries/categories/ (pristupljeno 4. rujna 2023.)