Nositelj kolegija: izv. prof. dr. sc. Ivana Zagorac

Izvoditeljica kolegija: Matija Vigato, mag. phil., asistentica

Naziv kolegija: Ontologija – seminar: Odnos subjekt-objekt

Status kolegija: izborni

Trajanje kolegija: 1 semestar, 2 sata tjedno

ECTS bodovi: 3

Jezik nastave: hrvatski

Oblik nastave: seminar

Opis kolegija:

Odnos subjekt–objekt, i kao teorijsko polazište i kao teza o dualizmu, u povijesti filozofije može se pratiti od Descartesa i njegove podjele na misleću i protežnu tvar. Njegova se pozicija temelji na realizmu supstancija – stajalište koje je, među ostalima, kritizirao Hume, za kojega je subjekt svežanj opažanja koja se ne vežu ni na kakvu supstanciju. S druge strane, Kant radi tzv. »kopernikanski obrat« – kao što je Kopernik ukazao na to da se Sunce ne okreće oko Zemlje, nego Zemlja oko Sunca, tako je i Kant ukazao na to da se subjekt »ne okreće« oko objekta, nego objekt oko subjekta. Odnos subjekta i objekta nastavio se intenzivno proučavati u klasičnom njemačkom idealizmu, dok ga u dvadesetom stoljeću snažno kritizira Heidegger, koji smatra da subjekt nije odvojiv od svijeta. Subjekt kao tema revitalizira se krajem dvadesetog stoljeća u kontekstu istraživanja granica i karaktera subjektivnog iskustva, a zadobiva novu kritiku na prijelazu u 21. stoljeće u okviru objektno-orijentirane ontologije. U ovom će se kolegiju obrađivati relevantni tekstovi klasičnih i suvremenih autora koji su se bavili problemom odnosa subjekt-objekt te će se raspravljati o pitanjima poput: postoje li realne granice između subjekta i objekta? Možemo li drugim subjektima pristupiti kao subjektima ili oni za nas ostaju objekti? Što je s odnosom subjekta prema samome sebi? Mijenja li se odnos subjekt-objekt u alternativnim stanjima svijesti poput depersonalizacije i derealizacije? Koje su ontološke implikacije otkrića efekta promatrača u kvantnoj fizici, koji pokazuje da promatranje utječe na ono promatrano? Koja je pritom uloga mjernih instrumenata? Možemo li izbjeći subjektivnu i objektivnu poziciju? Nalazi li se rješenje u odnosu »ja–ti« (Buber), »nultom licu« (Harman) ili »pogledu niotkuda« (Nagel)? Uspijevaju li dualizam subjekta i objekta nadići teorije kao što su panpsihizam, procesna ontologija, enaktivizam, agencijski realizam i ekološka ontologija? Pored čitanja odabranih tekstova, studentice će i studenti uz konzultacije s nastavnikom osmisliti samostalno istraživanje te pripremiti i održati usmeno izlaganje.

Cilj: Cilj je kolegija studente upoznati s temeljnim ontoloških pojmovima i problemima vezanim za problem odnosa subjekt-objekt te poticati na njihovo kritičko razmatranje.

Ishodi: Studenti će nakon uspješno završenog seminara moći identificirati i kritički prosuđivati temeljne ontološke pojmove i filozofske probleme vezane za problem odnosa subjekt-objekt. 

Metode podučavanja: uvodna predavanja, redoviti izvještaji o čitanju, samostalna istraživanja i usmena izlaganja, rasprave, radionice, terenska nastava, e-učenje.

Metode ocjenjivanja: za uspješan završetak seminara potrebno je izvršiti sve obveze (redovito pohađana nastava, aktivno sudjelovanje u raspravama, održano usmeno izlaganje, predani redoviti izvještaji o čitanju).

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: seminar je povezan s obveznim kolegijima Ontologija, Povijest filozofije III-IV, Povijest filozofije V–VI i Teorija spoznaje.

Način praćenja kvalitete nastave i uspješnosti izvedbe predmeta: redovito pohađanje nastave, praćenje rada putem redovitih izvještaja o čitanju, usmenih izlaganja i sudjelovanja u raspravama, konzultacije, sveučilišna anketa.

Sadržaj kolegija:

1. Uvodno predavanje
2. Res cogitans i res extensa (Descartes)
3. Primarne i sekundarne kvalitete (Locke)
4. Teorija svežnja i problem osobnog identiteta (Hume)
5. Kopernikanski obrat (Kant)
6. Ja i Ne-ja (Fichte)
7. Dijalektika gospodara i roba (Hegel)
8. Noesis i noema (Husserl)
9. Bitak-u-svijetu (Heidegger)
10. Ja i ti (Buber)
11. Kako je to biti šišmiš? (Nagel)
12. Objekt-objekt (Harman)
13. Efekt promatrača u kvantnoj fizici i agencijski realizam (Barad)
14. Pogled niotkuda (Nagel)
15. Zaključna rasprava

Literatura:

Primarna

• Karen Barad, »Measurement Matters: Bohr’s Epistemological Framework«, u: Meeting the Universe Halfway: Quantum Physics and the Entanglement of Matter and Meaning, Durham, London: Duke University Press, 2007., str. 106–115.
• Martin Buber, Ti i ja, preveo Jovica Aćin, Beograd: Biblioteka Pana Dušickog, 1990. (Odabrani dijelovi).
• René Descartes, »Drugo razmišljanje – O naravi ljudskog duha, da je on poznatiji od tijela«, Meditationes de prima philosophia; Razmišljanja o prvoj filozofiji, preveo Tomislav Ladan, Zagreb: Demetra, 1993., str. 44–66.
• Johann Gottlieb Fichte, Osnova cjelokupne nauke o znanosti (1794), preveo Viktor D. Sonnenfeld, redigirao i predgovor napisao Milan Kangrga, Zagreb: Naprijed, 1974., str. 41–59.
• Graham Harman, »Zero-person and the Psyche«, in: David Skrbina (ur.), Mind That Abides: Panpsychism in the New Millennium. Benjamins, 2009.
• Georg Wilhelm Friedrich Hegel, »Samostalnost i nesamostalnost samosvijesti; gospodstvo i ropstvo«, u: Fenomenologija duha, preveo Viktor D. Sonnenfeld, pogovor napisao Goran Sunajko, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, 2022., str. 104-111.
• Martin Heidegger, »Bitak-u-svijetu uopće kao temeljno ustrojstvo bitka«, u: Bitak i vrijeme, preveo Hrvoje Šarinić, uvod napisao Gajo Petrović, Zagreb: Naprijed, 1985., str. 58–70.
• David Hume, A Treatise of Human Nature, uredili David Fate Norton i Mary J. Norton, uvod napisao David Fate Norton, New York: Oxford University Press, 2000. (Odabrani dijelovi).
• Edmund Husserl, Ideje za čistu fenomenologiju i fenomenologijsku filozofiju, preveo Željko Pavić, Zagreb: Naklada Breza, 2007. (Odabrani dijelovi).
• Immanuel Kant, »Predgovor drugome izdanju«, u: Kritika čistoga uma, preveo Viktor D. Sonnenfeld, Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1984., str. 12–23.
• John Locke, »Chapter VIII: Some Further Consideration Concerning our Simple Ideas«, u: An Essay Concerning Human Understanding, uredio Roger Woolhouse, London: Penguin Books, 1997., str. 133–141.
• Thomas Nagel, »What Is It Like to Be a Bat?«, The Philosophical Review, 83 (1974) 4, str. 435–450.
• Thomas Nagel, The View From Nowhere, New York, Oxford: Oxford University Press, 1986. (Odabrani dijelovi).

Sekundarna

• Mildred B. Bakan, »On the Subject-Object Relationship«, The Journal of Philosophy, 55 (1958) 3, str. 89–101.
• Albert Bazala, Filozofijske studije, Sv. 2: Svijest i svijet, subjekt i objekt, Zagreb: HAZU, 1941.
• Henry Evelyn Bliss, »The Subject-Object Relation«, The Philosophical Review, 26 (1917) 4, str. 395–408.
• Marijan Cipra, Temelji ontologije, priredio Damir Barbarić, Zagreb: Matica hrvatska, 2003.
• Nikk Effingham, Introduction to Ontology, Cambridge: Polity, 2013.
• Shaun Gallagher (ur.), The Oxford Handbook of the Self, New York: Oxford University Press, 2011.
• Milan Kangrga, Klasični njemački idealizam (predavanja), Zagreb: FF Press, 2008.
• Michael J. Loux, Metafizika: suvremeni uvod, preveo Zvonimir Čuljak, Zagreb: Sveučilište u Zagrebu: Hrvatski studiji, 2010.
• Bradley Rettler, Andrew M. Bailey, »Object«, Stanford Encyclopedia of Philosophy, dostupno na: https://plato.stanford.edu/ENTRIES/object/ (pristup 26. rujna 2023.)
• Charles Augustus Strong, »On the Subject-Object Relation«, Mind, 41 (1932) 164, str. 476–480.
• Mark Textor, The Disappearance of the Soul and the Turn against Metaphysics: Austrian Philosophy 1874–1918. The Oxford History of Philosophy series. Oxford University Press, 2021.