Ontologija – seminar: Ontologija percepcije
Nositelj kolegija: doc. dr. sc. Goran Sunajko
Izvoditeljica kolegija: Matija Vigato, mag. phil., asistentica
Naziv kolegija: Ontologija – seminar: Ontologija percepcije
Status kolegija: izborni
Trajanje kolegija: 1 semestar, 2 sata tjedno
ECTS bodovi: 3
Jezik nastave: hrvatski
Oblik nastave: seminar
Opis kolegija:
Percepcija kao problem ima važnu ulogu u ontologiji, među ostalim, zbog pozicije koju zauzima u teorijama o postojanju izvanjskog svijeta. Ontološka pitanja vezana za percepciju uključuju: je li percepcija izravan odnos s izvanmentalnom stvarnošću? Ako jest, što je s halucinacijama i iluzijama? Ako nije, trebamo li sumnjati u sve što percipiramo? Na koji način postoje boje, prostor i vrijeme? Je li percepcija odnos ili se samo radi o modifikaciji iskustva? S tim u vezi, bismo li umjesto toga da kažemo da »percipiramo kuglu«, trebali reći da »percipiramo kuglovito«? Postoje li kvalije ili je naše iskustvo transparentno? Na ovom kolegiju vodit će se rasprave oko ovakvih i sličnih pitanja te će se obrađivati za ovu temu relevantni tekstovi iz povijesti filozofije, koji će uključivati kako klasične autore, kao što su Aristotel, Locke, Hume, Berkeley, Leibniz, Kant, Husserl i Merleau-Ponty, tako i suvremene autore koji su se našli u žarištu debata između direktnog realizma i reprezentacionalizma, realizma kvalija i teorija transparentnosti iskustva itd. Pored čitanja odabranih tekstova, uz konzultacije s nastavnikom, studentice i studenti osmislit će samostalno istraživanje te pripremiti i održati usmeno izlaganje.
Cilj: Cilj je kolegija studente upoznati s temeljnim ontoloških pojmovima i problemima vezanih za percepciju te poticati na njihovo kritičko razmatranje.
Ishodi: Studenti će nakon uspješno završenog seminara moći identificirati i kritički prosuđivati temeljne ontološke pojmove i filozofske probleme vezane za percepciju.
Metode podučavanja: uvodna predavanja, redoviti izvještaji o čitanju, samostalna istraživanja i usmena izlaganja, rasprave, radionice, terenska nastava, e-učenje.
Metode ocjenjivanja: za uspješan završetak seminara potrebno je izvršiti sve obveze (redovito pohađana nastava, aktivno sudjelovanje u raspravama, održano usmeno izlaganje, predani redoviti izvještaji o čitanju).
Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: seminar je povezan s obveznim kolegijima Ontologija, Estetika, Povijest filozofije I–II, Povijest filozofije III-IV, Povijest filozofije V–VI i Teorija spoznaje.
Način praćenja kvalitete nastave i uspješnosti izvedbe predmeta: redovito pohađanje nastave, praćenje rada putem redovitih izvještaja o čitanju, usmenih izlaganja i sudjelovanja u raspravama, konzultacije, sveučilišna anketa.
Sadržaj kolegija:
- Uvodno predavanje
- Percepcija i stvarnost
- Opažanje i mišljenje (Aristotel)
- Primarne i sekundarne kvalitete (Locke)
- Impresije i ideje (Hume)
- Esse est percipi (Berkeley)
- Percepcija i monade (Leibniz)
- Prostor i vrijeme kao uvjeti iskustva (Kant)
- Noema i noesis (Husserl)
- Uloga tijela u percepciji (Merleau-Ponty)
- Postfenomenologija
- Kvalije i transparentnost iskustva
- Halucinacije, iluzije i direktni realizam
- Realizam boja
- Zaključna rasprava
Literatura:
Primarna
Aristotel, »O duši«, preveo Milivoj Sironić, u: O duši; Nagovor na filozofiju, Zagreb: Naprijed, 1996., str. 60–85.
George Berkeley, »Of the Principles of Human Knowledge«, 1-33, u: Principles of Human Knowledge and Three Dialogues, uredio te napisao predgovor i bilješke Howard Robinson, New York: Oxford University Press, 1996., str. 24–37.
Bill Brewer, »Perception and Its Objects«, Philosophical Studies: An International Journal for Philosophy in the Analytic Tradition, 132 (2007) 1, str. 87–97.
Alex Byrne, David R. Hilbert, »Color Realism and Color Science«, Behavioral and Brain Sciences, 26 (2003), str. 3–63.
David Hume, »Section II: Of the Origins of Ideas«, u: An Enquiry Concerning Human Understanding, uredio te napisao predgovor i bilješke Peter Millican, New York: Oxford University Press, 2007., str. 12–15.
Edmund Husserl, Ideje za čistu fenomenologiju i fenomenologijsku filozofiju, preveo Željko Pavić, Zagreb: Naklada Breza, 2007. (Odabrani dijelovi).
Don Ihde, »Technoscience and Postphenomenology«, u: Postphenomenology and Technoscience, New York: Suny Press, 2009., str. 25-44.
Frank Jackson, »Epiphenomenal Qualia«, The Philosophical Quarterly, 32 (1982), 127, str. 127–136.
Immanuel Kant, »Transcendentalna estetika«, u: Kritika čistog uma, preveo Viktor D. Sonnenfeld, Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1984., str. 33–48.
Gottfried Wilhelm Leibniz, »Monadologija«, u: Damir Barbaić, Živo ogledalo beskonačnog: Leibnizova monadologija, Zagreb: Demetra, 1999. (Odabrani dijelovi).
John Locke, »Chapter VIII: Some Further Consideration Concerning our Simple Ideas«, »Chapter IX: Of Perception«, u: An Essay Concerning Human Understanding, uredio Roger Woolhouse, London: Penguin Books, 1997., str. 133–147.
Maurice Merleau-Ponty, Fenomenologija percepcije, preveo s francuskog Anđelko Habazin, redigirao prijevod i napisao pogovor Danilo Pejović, Sarajevo: »Veselin Masleša«, 1990. (Odabrani dijelovi).
Bertrand Russell, »Appearance and Reality«, u: The Problems of Philosophy, Oxford: Oxford University Press, 2012., str. 1–6.
Sekundarna
Marijan Cipra, Temelji ontologije, priredio Damir Barbarić, Zagreb: Matica hrvatska, 2003.
Nikk Effingham, Introduction to Ontology, Polity, 2013.
Michael J. Loux, Metafizika: suvremeni uvod, preveo Zvonimir Čuljak, Zagreb: Sveučilište u Zagrebu: Hrvatski studiji, 2010.
Mohan Matthen, The Oxford Handbook of Philosophy of Perception, New York: Oxford University Press, 2015.
Bence Nanay (ur.), Current Controversies in Philosophy of Perception, New York, Abingdon: Routledge, 2017.
Brian Rogers, Perception: A Very Short Introduction, New York: Oxford University Press, 2017.