Naziv predmeta: Povijest filozofije – seminar

Naziv kolegija:  Lógos i allēgoría u antičkoj filozofiji

Nositelj kolegija: dr. sc. Ljudevit Fran Ježić, izv. prof.

Izvoditelji kolegija: dr. sc. Ljudevit Fran Ježić, izv. prof.

ECTS bodovi: 3 ECTS boda

Nastavni jezik: hrvatski

Trajanje kolegija: zimski semestar akad. god. 2024./2025., 2 sata tjedno

Status kolegija: izborni

Oblik nastave: seminar

Opis kolegija: Seminar je posvećen dvama bitnim i usko povezanim pojmovima antičke filozofije. Prvi od njih, lógos, značenjski je možda i najsloženiji starogrčki pojam i jedan od nosivih pojmova cijele antičke filozofije. Budući da je on zadobio bitan položaj u mnogim antičkim sustavima bilo filozofijske misli ili religijskoga mudroslovlja, praćenjem se njegova povijesnoga hoda dobiva pregled mijena ali i uvid u povezanost antičkih filozofijskih, religijsko-mudrosnih i gnostičkih nazora. Povrh svojih izravnih značenja („razložit govor, razlog ili zbor, smislena riječ ili um“) i metafizičkih i soterioloških uloga (kozmički zakon, spasenjska nauka), on označuje takav pristup zbilji koji zbilju razlaže u razumskome govoru (logičkome racionalnome diskursu). Drugi pojam, allēgoría, nadopunjuje prvi jer označuje „inozborenje, inokazivanje“, kazivanje usklađenim prenesenim izrazima o nečem što se ne iskazuje izravno. U tradicijama antičkih filozofskih i filoloških škola ali i učenjaka religijskih skupina, alegorijsko čitanje mjerodavnih spisa nadahnutih pjesnika (npr. Homēra) ili proroka (npr. Mojsija) te osnivača filozofijskih škola (npr. Platōna), omogućit će daljnju kreativnu razradu – katkada produbljenje, katkada preinačenje – tradiranih načina predočavanja, mišljenja i govorenja. Omogućit će i povezivanje mitskih izričaja s filozofijskima te pojmovno artikuliranje i tematsko aktualiziranje starih mitova, osobito u stoika, ali i u aristotelovaca, novopitagorovaca i platoničara te antičkih (helenističkih) Židova i kršćana. U zajedničkoj obradi dva su pojma – lógos i allēgoría – rječita vrsta susreta s velikom i zamršenom baštinom antičke filozofije i religije u cjelini, a osobito helenističkoga i kasnoantičkoga doba.

Što će se točno i u kojoj mjeri raspraviti u samome seminaru i u seminarskim radovima ovisi i o dogovoru sa studentima.

Osnovne tematske jedinice

1. Uvod u kolegij i dogovor sa studentima oko načina rada i izbora građe
2. Lógos u Hērakleita
3. Lógos u Aristotela i stoika (1)
4. Lógos u Aristotela i stoika (2)
5. Allēgoría u mitovima, književnosti i filozofiji
6. Allēgoría u Platōna (hypónoia) i platoničara
7. Allēgoría u stoika i peripatetičara (I)
8. Allēgoría u stoika i peripatetičara (II)
9. Lógos i allēgoría u Philōna Aleksandrijskoga (I)
10. Lógos i allēgoría u Philōna Aleksandrijskoga (II)
11. Allēgoría u Hērakleita Gramatičara i Porphyrija u primjeni na Homēra
12. Lógos u biblijskim spisima, allēgoría u novozavjetnim spisima u primjeni na Sveto pismo
13. Allēgoría u helenističkim židovskim i ranokršćanskim spisima (Aristejevo pismo, Barnabina poslanica)
14. Lógos i allēgoría u učenih kršćanskih Aleksandrinaca Klēmēnta i Ōrigena (I)
15. Lógos i allēgoría u učenih kršćanskih Aleksandrinaca Klēmēnta i Ōrigena (II)

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: seminar iz povijesti filozofije povezan je s kolegijima iz predmeta Povijest filozofije I-VI koji su posvećeni filozofiji u starome, srednjem i novome vijeku. Njegovim pohađanjem studenti se osposobljavaju za lakše svladavanje ispitnih obveza iz predmeta Povijest filozofije I-VI.

Nastavne metode: uvodno profesorsko izlaganje, zajedničko čitanje i tumačenje filozofijskoga teksta, studentsko seminarsko izlaganje na dogovorenu temu i zajednička rasprava povodom toga izlaganja, rasprava na osnovi proučenoga teksta; nastavni materijali najvećim dijelom dostupni studentima preko Omege.

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave, pripremanje za nastavu čitanjem i proučavanjem dogovorenoga teksta, aktivno sudjelovanje u nastavi tumačenjem pročitanoga teksta i raspravljanjem o njem; uvjet za potpis je seminarsko izlaganje ili seminarski rad na dogovorenu temu.

Način provjere znanja: konzultacije između nastavnika i studenta o temi i izvedbi seminarskoga izlaganja ili rada, praćenje seminarskoga izlaganja ili pregled seminarskoga rada, rasprave u seminaru.

Literatura:

Primarna literatura – odabrana poglavlja iz djela:

• Diogen Laertije, Životi i mišljenja istaknutih filozofa (prev. Albin Vilhar), Beograd: Beogradski izdavačko-grafički zavod, ¹1973., ²1979., ³1985. / Diogen Laertije, Životi i nauci znamenitih filozofa (prev. Jakša Bilić), Zagreb, Matica hrvatska, 2023.
• Mikecin, Igor, Heraklit, Matica hrvatska, Zagreb, 2013. / Despot, Branko, Tako kazuje Heraklit, Efežanin, Jesenski i Turk, Zagreb, 2005. ili Vidokrug apsoluta, Demetra, Zagreb, 2008., str. 395-429. / Heraklit, Svjedočanstva i fragmenti (prev Niko Majnarić), Matica hrvatska, Zagreb, 1951.
• Platon, Država (prev. Martin Kuzmić), Jurčić, Zagreb, 1997. / Platonova Politeia (knjiga VI i VII, prev. Damir Barbarić), Demetra, Zagreb, 1995.
• A. A. Long, D. L. Sedley (ur.), The Hellenistic Philosophers, sv. 1-2, Cambridge University Press, 1987.
• Von Arnim (ur.), Stoicorum Veterum Fragmenta, sv. 1-4, Stuttgart: Teubner, 1964.
• Heraclitus, Homeric Problems (ur. i prev. D.A. Russell i D. Konstan), Atlanta: Society of Biblical Literature, 2005.
• Philo in Ten Volumes, sv. 1. (De opificio mundi, Legum allegoria; prev. F.H. Colson, G. H. Whitacker), Cambridge: Harvard Univesity Press / London:William Heinemann, ¹1929., ⁶1981.
• Apostolski oci II: Didaché, Klement Rimski, Barnabina poslanica, Verbum, Split, 2010.
• Clement of Alexandria, The Exhortation to the Greeks, The Rich Man’s Salvation, To the Newly Baptized (tr. G. W. Butterworth), Harvard University Press, 1960.
• Origen, Počela (prev. M. Mandac), Symposion, Split, 1985.
• Origen, Contra Celsum (prev. H. Chadwick), Cambridge University Press, 1953.
• Origen, Protiv Celza (prev. B. Jozić), Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2023.
• Porphyry, On the Cave of the Nymphs (prev. R. Lamberton), Station Hill Press, Berrytown, New York, 1983.

Sekundarna literatura (izbor):

• Wörterbuch der philosophischen Begriffe / historisch-quellenmässig bearbeitet von Rudolf Eisler ; weitergeführt und vollendet durch Karl Roretz, Berlin: E.S. Mittler&Sohn, 1927.-1930.
• Ramelli, Radice (ur.), Allegoristi dell’età classica. Opere e frammenti. In appendice il Papiro di Derveni, Milano: Bompiani, 2007.
• Lobo Meeks, Gungov, Verene, Allegory in Early Greek Philosophy, Ibidem Verlag, 2020.
• L. Brisson, How philosophers saved myths : allegorical interpretation and classical mythology (prev. Catherine Tihanyi), Chicago / London: The University of Chicago Press, 1996.