Naziv predmeta: Seminar iz povijesti filozofije
Naziv kolegija: Rasprave o temeljima racionalizma u 17. stoljeću
Nositelj kolegija: dr. sc. Ljudevit Fran Ježić, doc.
Izvoditelji kolegija: dr. sc. Ljudevit Fran Ježić, doc.
ECTS bodovi: 3 ECTS boda
Nastavni jezik: hrvatski
Trajanje kolegija: zimski semestar akad. god. 2019./2020., 2 sata tjedno
Status kolegija: izborni
Oblik nastave: seminar

Opis kolegija: Seminar je posvećen promišljanju stava da ljudska pouzdana spoznaja počinje i u izvjesnome smislu potječe iz razmatranja pomoću razuma, dakle seminar je posvećen racionalizmu kao bitnu izvorištu novovjekovne europske filozofije, ali i kao izvorištu filozofije u širem smislu ili filozofskoga stajališta kao takva.

Zadaća je seminara s jedne strane prostudirati povijesne izvore europskoga racionalizma na odabranim dijelovima ključnih spisa njegovih začetnika i predstavnika, prije svega DesCartesa, a potom – ovisno o interesu studenata – i Spinoze, Malebranchea i/ili Leibniza, u raspravama s empiristom Johnom Lockeom i skeptikom Pierreom Bayleom (koji svaki na svoj način također nastavljaju racionalizam). Zadaća je seminara s druge strane kritički promisliti značenje i posljedice zasnivanja ljudske spoznaje na prosudbama samopreispitanoga razuma. U duhu komparativne filozofije seminar će zato obraditi i kratku raspravu najvećega etiopskoga mislioca 17. stoljeća Zere Yacoba (Zärʼa Yaʽǝqob), čije povlačenje iz javnoga života i zasnivanje vlastitih stavova na (samo)promišljanju razuma pokazuje zanimljive i poučne sličnosti i razlike naprama europskoga racionalizma, iako je o njima neovisno (što su uvjerljivo pokazali radovi kanadskoga profesora filozofije Claudea Sumnera 1970ih godina).

Osnovu za rad, istraživanje i raspravu o racionalizmu i njegovim temeljima u 17. stoljeću u seminaru čini izbor iz ovih djela:

-René Descartes, Metafizičke meditacije (1641.)

-Zera Yacob (Zärʼa Yaʽǝqob), Istraživanje / Ḥatäta (napisano 1667., prikazuje razmatranja vođena oko 1630.)

-Baruch de Spinoza, Rasprava o poboljšanju razuma (napisana 1662., objavljena postumno 1677.)

– Nicolas Malebranche, O istraživanju istine (1674.-1675.)

-John Locke, Ogled o ljudskome razumu (1690.)

-Pierre Bayle, Historijsko-kritički rječnik (1697.)

-Georg Wilhelm Leibniz, Novi ogledi o ljudskome razumu (napisano 1704., objavljeno 1765.)

Što će se točno i u kojoj mjeri raspraviti u samome seminaru i u seminarskim radovima ovisi također o dogovoru sa studentima.

Osnovne tematske jedinice

1. Porijeklo naše spoznaje: razum i iskustvo, racionalizam i empirizam (Francuska, Engleska, Njemačka)
2. Komparativna filozofija i „klasik etiopske filozofije“ Zera Yacob kao racionalist 17. stoljeća
3. Metodička sumnja i izvjesnost u spoznaji (Ego cogito, ego existo.), jasnoća i razgovjetnost
4. Različite podjele i objašnjenja porijekla ideja (predočaba) u racionalizmu i empirizmu te njihovo značenje
5. Pitanje opstojnosti i značenja urođenih ideja (ideae innatae)
6. Res cogitans i res extensa
7. Uloga skepticizma u preispitivanju i ograničavanju naše spoznaje te u razvoju tolerancije spram drugačijih mišljenja
8. Racionalno razmatranje opstojnosti i svojstava Boga
9. Racionalno razmatranje duše, njena odnosa s tijelom i njene besmrtnosti
10. Razum racionalizma u kritici stavova abrahamskih religija

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: seminar iz povijesti filozofije povezan je s kolegijima iz predmeta Povijest filozofije I-VI koji su posvećeni filozofiji u novome vijeku. Njegovim pohađanjem studenti se osposobljavaju za lakše svladavanje drugoga dijela ispitnih obveza iz predmeta Povijest filozofije I-VI, koji se odnosi na filozofiju u novome vijeku, odnosno na racionalizam i empirizam.

Nastavne metode: uvodno profesorsko izlaganje, zajedničko čitanje i tumačenje filozofijskoga teksta, studentsko seminarsko izlaganje na dogovorenu temu i zajednička rasprava povodom toga izlaganja, rasprava na osnovi proučenoga teksta; nastavni materijali najvećim dijelom dostupni studentima preko Omege.

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave, pripremanje za nastavu čitanjem i proučavanjem dogovorenoga teksta, aktivno sudjelovanje u nastavi tumačenjem pročitanoga teksta i raspravljanjem o njem; uvjet za potpis je seminarsko izlaganje ili seminarski rad na dogovorenu temu.

Način provjere znanja: konzultacije između nastavnika i studenta o temi i izvedbi seminarskoga izlaganja ili rada, praćenje seminarskoga izlaganja ili pregled seminarskoga rada, rasprave u seminaru.

Literatura:

I. Primarna literatura – odabrana poglavlja iz djela:

• Descartes, René, Metafizičke meditacije, Demetra, Zagreb, 1993. (prir. i prev. T. Ladan; izvornik: Meditationes de prima philosophia)
• Sumner, Claude, Ethiopian Philosophy, vol. II: The Treatise of Zärʼa Yaʽǝqob and of Wäldä Ḥǝywåt: Text and Authorship, Commercial Printing Press, Addis Ababa, 1976. (izvornik na geʽezu i latinski prijevod: Enno Littmann. Philosophi Abessini. Corpus Scriptorum Christianorum Orientalium, Vol. 18, Scriptores Aethiopici, Presses Républicaines, 1904.)
• Spinoza, Benedikt de, Traktat o poboljšanju razuma i o putu kojim se najbolje upravlja k istinskom spoznavanju stvari, Antibarbarus, Zagreb, 2006. (prir. i prev. Zlatko Šešelj; izvornik: Tractatus de Intellectus Emendatione)
• Malebranche, Nicolas, The Search after Truth: With Elucidations of The Search after Truth, Cambridge University Press, 1997. (prev. Th. M. Lennon i P. L. Olscamp; izvornik: De la recherche de la vérité)
• Locke, John, Ogled o ljudskom razumu I-II. Breza, Zagreb 2007. (izvornik: An Essay Concerning Human Understanding) / Locke, J., Ogled o ljudskom razumu (ulomci), u: Božićević, V. (prir.), Filozofija britanskog empirizma, Hrestomatija filozofije 4, Zagreb, 1996.
• Bayle, Pierre, Historical and Critical Dictionary. Selections (translation, introduction and notes by R. Popkin), The Bobbs-Merill Company, Indianopolis/NY/Kansas City, 1965.; izvornik: Dictionnaire historique et critique, ¹1697., ²1704.)
• Gotfrid Vilhelm Lajbnic, Novi ogledi o ljudskom razumu, Veselin Masleša, Sarajevo, [1986.] (prijevod Milan Tasić; izvornik: Nouveaux Essais sur l’entendement humain)

II. Sekundarna literatura (izbor):

• Barbarić, Damir (ur.), Filozofija racionalizma. Hrestomatija filozofije, sv. 5, Školska knjiga, Zagreb, 1997.
• Božićević, Vanda (ur.), Filozofija britanskog empirizma, Hrestomatija filozofije, sv. 4, Školska knjiga, Zagreb, 1996.
• Nelson, Alan (ur.), A Companion to Rationalism, Blackwell, 2005.
• Claude Sumner, Ethiopian Philosophy, vol. III: The Treatise of Zärʼa Yaʽǝqob and of Wäldä Ḥǝywåt: An Analysis, Commercial Printing Press, Addis Ababa, 1978.