Naziv predmeta: Socijalna filozofija (ISVU: 51256) — stari studij

Nositeljica/izvođačica kolegija: izv. prof. dr. sc. Ankica Čakardić

Status: obavezni predmet

Trajanje: nastava se odvija u zimskom semestru (4 sata tjedno)

Oblici nastave: uvodna izlaganja i dijaloška nastava

Jezik: hrvatski (Očekuje se i sposobnost razumijevanja nastavne građe na engleskom jeziku)

ECTS: 6 bodova

Uvjeti za upis kolegija: odslušan 4. semestar studija

Opis: Program kolegija nastoji obuhvatiti dva aspekta. U prvom dijelu predstavlja se problemsko-historijska skica pretpostavki nastanka građanskog društva, specifično određenje pojmovnosti društva i njegovo razlikovanje od države, kako se ono nagoviješta u Hobbesa, provodi kod kasnijih kontraktualista, prije svega engleskih i francuskih prosvjetitelja, specificira u Kanta i Hegela te se u raznim filozofemima razvija do danas. U drugom dijelu kolegija razvija se socijalno-historijski pristup filozofiji, uz glavnu tezu da društveni odnosi i povijest bitno oblikuju mišljenja, teze ili ideje. Centralne teme kolegija su: izvori građanskog društva i posjedničkog individualizma, predlošci društveno-ugovornih filozofija i njihove kritike, „tranzicija“ feudalizma u kapitalizam, kao i analiza različitih suvremenih primjera socijalne filozofije.

Cilj kolegija: Stjecanje općeg i historijski utemeljenog poznavanja teorijskih problema i aktualnih sadržaja socijalne filozofije; razvoj sposobnosti kod studentica i studenata za samostalno prepoznavanje, argumentirano vrednovanje i korištenje analitičkog instrumentarija socijalne filozofije u odnosu na druge filozofske i znanstvene discipline (poput političke filozofije, intelektualne historije, rodne teorije, etike, kulturalnih studija i sl.).

Ishodi: Moći prepoznati ključne teze pojedinačnih autora i autorica u kontekstu socijalne filozofije; objasniti različite postupke socijalno-filozofijskog argumentiranja, izvođenja i dokazivanja; moći sintetizirati filozofijske nazore i tematske cjeline ključnih razdoblja novovjekovne i suvremene socijalne filozofije; moći artikulirati socijalno-filozofijske ideje i probleme u učionici; moći komentirati u javnim istupima probleme i prijeporne društvene teme sa stajališta socijalne filozofije; znati primijeniti metodologiju znanstvenog rada u području filozofije.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti rada: konzultacije, evaluacija studentskih referata i radova, sveučilišna anketa.

Provjera znanja: Nužno je osobno doći na konzultacije (barem jednom) da bi se prije prijavljivanja ispita (najkasnije tri tjedna prije prijave ispita) dogovorila ispitna literatura. Posrijedi je usmeni razgovor o obrađenoj literaturi koja se sastoji iz dva dijela: izborna (3 naslova koja studentice i studenti samo izabiru) i obavezna literatura (svih sedam naslova, bilo koje izdanje):

• Thomas Hobbes, Levijatan
• John Locke, Dvije rasprave o vladi
• Jean-Jacques Rousseau, Društveni ugovor
• Georg Wilhelm Friedrich Hegel, Osnovne crte filozofije prava
• Karl Marx, Grundrisse (Osnovi kritike političke ekonomije)
• Hannah Arendt, Vita activa
• Michel Foucault, Historija seksualnosti 1: Volja za znanjem

Studentske obaveze: 80% prisutnosti na nastavi i sudjelovanje u raspravi.

Sadržaj ovogodišnjega kolegija:

1.) Uvodne napomene o ciljevima kolegija, literaturi i sadržaju pojedine izvedbene cjeline

2.) Socijalna filozofija i socijalna historija: Ellen Meiksins Wood

3.) Niccolo Machiavelli: analiza “Vladara” Antonija Gramscija

4.) Thomas Hobbes: rojalni apsolutizam i posjednički individualizam

5.) John Locke: teorija vlasništva i agrarni kapitalizam

6.) Georg Wilhelm Friedrich Hegel: sistem potreba

7.) Karl Marx: kritika Hegela i historijski materijalizam

8.) Frantz Fanon: o nasilju

9.) Louis Althusser: ideologija

10.) Michel Foucault: društvo i seksualnost

11.) Slavoj Žižek: klasna borba ili postmodernizam?

12.) Judith Butler: univerzalizam

13.) Ernesto Laclau: struktura, historija i političko

14.) Ishay Landa: liberalizam i fašizam

15.) Zaključno izlaganje i diskusija

Obavezna literatura (za kolegij, ne ispit):

• Georg Wilhelm Friedrich Hegel, Osnovne crte filozofije prava
• Karl Marx, Kapital 1 i Grundrisse
• Michel Foucault, Historija seksualnosti 1: Volja za znanjem
• Louis Althusser, Ideologija i ideološki aparati države
• Niccolò Machiavelli, Vladar
• Antonio Gramsci, Problemi revolucije. Intelektualci i revolucija
• Thomas Hobbes, Levijatan
• John Locke, Dvije rasprave o vladi
• Frantz Fanon, Prezreni na svijetu
• Butler, E. Laclau i S. Žižek, Kontingencija, hegemonija, univerzalnost
• Ishay Landa, Šegrtov čarobnjak: liberalna tradicija i fašizam
• Ankica Čakardić, Pobunjeni um: eseji iz radikalne socijalne filozofije
• Ankica Čakardić, Sablasti tranzicije: socijalna historija kapitalizma

Dopunska literatura (za kolegij, ne ispit):

• Ellen Meiksins Wood, Liberty & Property
• Ellen Meiksins Wood, The Origin of Capitalism. A Longer View
• B. Machperson, Politička teorija posjedničkog individualizma
• John Locke, Pismo o toleranciji
• Christopher Hill, The English Revolution, dostupno na: https://www.marxists.org/archive/hill-christopher/english-revolution/index.htm
• Sheldon S. Wolin, Politics and Vison