Naziv kolegija: Seminar iz etike: Filozofija ekološke krize
Nositelj/izvođač: doc. dr. sc. Hrvoje Jurić / Krešimir Babel, zn. nov.
Status kolegija: izborni
Trajanje kolegija: 1 semestar, 2 sata tjedno
ECTS bodovi: 3 boda
Jezik nastave: hrvatski
Oblik nastave: seminar
Metode rada: uvodna predavanja, seminarska izlaganja, rasprava
Uvjeti pristupa: nema uvjeta pristupa
Obveze studenata: redovito pohađanje nastave, jedan usmeno izloženi ili pisani rad
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: studentska evaluacija, evaluacija seminarskih referata
Cilj kolegija: Cilj kolegija je s jedne strane upoznati studente s osnovnim pojmovnim određenjima i pogledima na tematiku kao temeljima za kompetentnu raspravu. S druge strane, kroz seminarsku raspravu, namjera je razvijati kritičko mišljenje i argumentacijske sposobnosti te omogućiti studentima oblikovanje vlastite pozicije u razmatranju ove aktualne teme.

Opis kolegija:

Filozofijsko razmatranje fenomena ekološke krize u okviru seminara temeljit će se na istoimenom djelu Vittoria Höslea. Prateći strukturu djela, uz produbljivanje glavnih mjesta na temelju druge relevantne literature, seminar će biti podijeljen u tri tematske cjeline.

U prvome dijelu (4-5 termina) razmatrat će se duhovnopovijesni temelji ekološke krize kao posljedice razvoja znanstveno-tehničke civilizacije. Naglasak će prvo biti stavljen na pojam prirode i razvoj odnosa čovjeka i prirode u kontekstu moderne znanosti, s posebnim osvrtom na korijene tog odnosa u djelima Bacona i Descartesa. Rasprava će se proširiti kritičkim pristupom pojmovima tehnike i napretka koji su nezaobilazna mjesta u suvremenim debatama o uzrocima krize.

U drugome dijelu (4-5 termina) u centar pažnje stavit će se etičke konsekvencije ekološke krize u vidu nedostatnosti klasičnih etičkih teorija u suočavanju s novim problemima koje otvara znanstveno-tehnički razvoj. Propitivat će se antropocentrički karakter tih teorija kao i mogućnosti njihova proširivanja, posebice Kantove etike, kako bi bile u stanju odgovoriti izazovima epohe. Također će biti riječi o razvoju i mogućnostima novih ne-antropocentričkih pristupa poput dubinske ekologije, ekofeminizma i sl.

Zadnja cjelina (2-3 termina) bavit će se Hösleovim pogledima na političko-ekonomske konsekvencije ekološke krize u obliku rasprave i kritičkog osvrta na njegove prijedloge kako općih tako i specifičnih političko-ekonomskih rješenja za ovaj gorući problem suvremene civilizacije.

Literatura:

• Vittorio Hösle, Filozofija ekološke krize, Matica hrvatska, Zagreb, 1996.
• Davorka Matić, »Moderna znanost i koncepcija prirode i čovjeka«, u: Ivan Cifrić (prir.), Ekološke dileme. Zbornik radova, Sociološko društvo Hrvatske, Zagreb, 1989, str. 23–30.
• Hrvoje Jurić, »O pojmovima tehnike/tehnologije, prirode/okoliša i odgovornosti«, u: Hrvoje Jurić, Etika odgovornosti Hansa Jonasa, Pergamena, Zagreb, 2010, str. 82-98.
• Thomas Sören Hoffmann, »Bioetika i mnogostrukost pojmova prirode«, u: Velimir Valjan (ur.), Integrativna bioetika i izazovi suvremene civilizacije, Bioetičko društvo u BiH, Sarajevo, 2007, str. 23-33.
• Francis Bacon, Novi organon, Naprijed, Zagreb, 1986 (odabrani dijelovi).
• René Descartes, Rasprava o metodi pravilnog upravljanja umom i traženja istine u naukama, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1951 (odabrani dijelovi).
• Ante Čović, »Znanje i moralnost«, u: Ante Čović, Etika i bioetika, Pergamena, Zagreb, 2004, str. 37-65.
• Rade Kalanj, »Descartesova krivnja«, Socijalna ekologija, 4/1995, str. 319-330.
• Hans Jonas, Princip odgovornost, Veselin Masleša, Sarajevo, 1990 (odabrani dijelovi).
• Tomislav Krznar, Znanje i destrukcija, Pergamena, Zagreb, 2011 (odabrani dijelovi).
• Martin Heidegger, »Pitanje o tehnici«, u: Martin Heidegger, Kraj filozofije i zadaća mišljenja, Naprijed, Zagreb, 1996, str. 219-247.
• Jacques Ellul, Tehnika ili ulog veka, Anarhija/Blok 45, Beograd, 2010 (odabrani dijelovi).
• Iring Fetscher, »Izvor i kraj novovjekovnog pojma napretka«, u: Iring Fetscher, Uvjeti preživljavanja čovječanstva, Globus, Zagreb, 1989, str. 20-33.
• Rade Kalanj, Modernost i napredak, Antibarbarus, Zagreb, 1994 (odabrani dijelovi).
• Lino Veljak, »Znanost, tehnika, napredak«, u: Lino Veljak, Od ontologije do filozofije povijesti, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 2004.
• Tomislav Markus, Ekologija i antiekologija: kasna tehnička civilizacija i mogućnosti radikalnog ekologizma, Hrvatsko sociološko društvo, Zagreb, 2004 (odabrani dijelovi).
• Margaret Meek Lange, »Progress«, u: Stanford Encyclopedia of Philosophy, http://plato.stanford.edu/entries/progress/
• Andrew Brennan, »Environmental Ethics«, u: Stanford Encyclopedia of Philosophy, http://plato.stanford.edu/entries/ethics-environmental/.
• Tomislav Markus, »Ekološka etika — razvoj, mogućnosti, ograničenja«, Socijalna ekologija, 1/2004, str. 1-23.
• Joseph R. DesJardines, Environmental Ethics: An Introduction to Environmental Philosophy, 5. izdanje (ili druga izdanja), Wadsworth, Boston 2012 (odabrani dijelovi).
• Robin Attfield, Environmental Ethics, Polity Press, Cambridge, 2003 (odabrani dijelovi).
• Ivan Cifrić, »Ekološka etika«, u: Ivan Cifrić, Kultura i okoliš, Visoka škola za poslovanje i upravljanje »Baltazar Adam Krčelić«, Zaprešić, 2009, str. 53-85.
• Igor Eterović, »Kantova teleologija kao podloga orijentiranju u ekologiji«, Filozofska istraživanja, 2/2011, str. 299-309.
• Fritz Jahr, »Bio-Ethics: reviewing the ethical relations of humans towards animals and plants (1927)«, u: Amir Muzur, Hans-Martin Sass (ur.), Fritz Jahr and the Foundations of Global Bioethics: The Future of Integrative Bioethics, LIT Verlag, Münster, 2012, str. 1-5.
• Andrej Kirn, »Od antropocentrične k ekocentričnoj etici«, Socijalna ekologija, 3/1992, str. 271-286.
• Nikola Visković, »Biologija i moral. Antropocentrična i biocentrična etika«, u: Nikola Visković, Stablo i čovjek, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2001, str. 727-732.
• Bill Devall & George Sessions, Deep Ecology. Living as if Nature Mattered, Gibbs Smith, Salt Lake City, 1985 (odabrani dijelovi).
• Hrvoje Jurić, »Žene i priroda. Prilozi za kritiku ekofeminizma«, u: Ankica Čakardić, Ana Jelušić, Daniela Majić, Tanja Ratković (ur.), Kategorički feminizam. Nužnost feminističke teorije i prakse, Centar za ženske studije, Zagreb, 2007, str. 97-110.
• Michael E. Zimmerman, »Dubinska ekologija i ekofeminizam: početak dijaloga«, Treća, 2/2001, str. 95-103.