Naziv kolegija: Filozofija odgoja – opći predmet; 2P tjedno (30 sati predavanja semestralno); 4 ECTS
Nositelj kolegija: dr. sc. Ivana Zagorac, doc.
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar (zimski, 2 sata tjedno)
ECTS: 4 boda
Status kolegija: izborni (za studente koji ne studiraju filozofiju, na preddiplomskoj i diplomskoj razini)
Oblici nastave s brojem sati semestralno: Predavanja s diskusijom (2P tjedno = 30 sati predavanja semestralno)
Uvjeti za upis kolegija: nema
Način provjere znanja: pismeni ispit, a po potrebi i usmeni. Ispitna provjera znanja slijedi nakon odslušanih predavanja. Opcija pristupanja usmenom ispitu otvorena je svim studentima koji su nezadovoljni ocjenom postignutom na pismenom ispitu.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: studentska evaluacija.
Okvirni sadržaj kolegija: Nastavni program predmeta čine filozofske refleksije o odgoju koje razmatraju temeljne aspekte ljudskog nastojanja da, posredstvom učenja, razvije intelektualne i emocionalne dispozicije, rekonstruira iskustva i kulturno obnovi život. U središtu pozornosti su tri aspekta filozofije odgoja: a) analitički aspekt (problematiziranje pojmova odgoja, obrazovanja, učenja i poučavanja, nastavnog autoriteta i nastavnih očekivanja); b) kritički aspekt (kritika ideologija, obrana razboritoga vrijednosnog pluralizma, spoznajni i voljni čimbenici građanskih i državljanskih  kompetencija); c) preskriptivni aspekt (radikalno umno preispitivanje života, kultiviranje humaniteta u univerzalnom poštovanju moralnih osoba, narativna imaginacija koja njeguje suosjećanje i odgovornost). – Predmet koncepcijski povezuje istaknuta razumijevanja odgoja u okviru zapadne filozofske tradicije sa suvremenim problemima i izazovima.
Cilj  kolegija (očekivane kompetencije): Usvajanje osnova za analitičko pristupanje pojmovima odgoja, obrazovanja, učenja i poučavanja, nastavnog autoriteta i nastavnih očekivanja, kao i za kritičko promišljanje ideologija, vrijednosti te spoznajnih i voljnih čimbenika građanskih i državljanskih kompetencija. Osposobljavanje za kritičko propitivanje filozofijske pretpostavke odgoja, što je prijeko potreban uvjet za refleksiju nastavnog djelovanja i raspravu o edukacijskim ciljevima.

Sadržaj kolegija

1. Uvodno: upoznavanje sa ciljevima i sadržajem kolegija, literaturom i načinima rada
2. Uvod u filozofijski način mišljenja; poticaji na filozofiranje
3. Nagovor na filozofiju; Aristotel
4. Čovjek i odgoj; odgoj i obrazovanje; filozofija odgoja
5. Znanosti(i) o odgoju; povijest prakse i teorije odgoja; odgoj i društvo; odgoj iz perspektive filozofije
6. Sokrat, sokratovski dijalog, dijalog u filozofiji i u procesu odgoja, pojam samoodgoja
7. Ciljevi odgoja, odgojni ideali, paideia, Platonova koncepcija odgoja
8. Suvremena koncepcija škole; državni intervencionizam; kritičko mišljenje
9. Priroda vs. odgoj, uloga društva i države u odgoju, Rousseauov odgojni ideal
10. Suvremene tendencije u filozofiji odgoja; filozofija za djecu
11. Sloboda i autoritet
12. Postmoderna razumijevanja odgoja
13. Odgoj u pluralnom društvu; multikulturalizam; feminizacija školstva; komercijalizacija školstva
14. Ideja discipliniranog društva; koncept kazne
15. Završna diskusija i evaluacija

Obvezatna literatura:

• Nietzsche, F. ( 2003), Schopenhauer kao odgajatelj (Zagreb: Matica hrvatska).
• Lyotard, J.-F. (2005.), Postmoderno stanje. Izvještaj o znanju (Zagreb: Ibis grafika).
• Morin, E. (2002), Odgoj za budućnost (Zagreb: Educa).

Dopunska literatura:

• Canivez, P. (1999), Odgojiti građanina? (Zagreb: Durieux).Platon, Država (FPN – Liber, Zagreb, 1977; Naklada Jurčić, Zagreb, 5. izdanje: 2004)
• Foucault, M. (1992), Znanje i moć (Zagreb: Globus)
• Legrand, L. (1995), Moralna izobrazba danas: Ima li to smisla? (Zagreb: Educa)
• Aristotel, Nikomahova etika (FPN, Zagreb, 1982; Globus – Liber, Zagreb, 1988; HSN, Zagreb, 1992)
• Aristotel (1987), Nagovor na filozofiju (Zagreb: Naprijed)
• Aurelije Augustin (1988), O slobodi volje (Demetra: Zagreb)
• Descartes, Rene (1951), Rasprava o metodi (Zagreb: Matica hrvatska)
• Rousseau, Jean-Jacques (1978), Rasprava o porijeklu i osnovama nejednakosti među ljudima / Društveni ugovor (Zagreb: Školska knjiga)
• Rousseau, Jean-Jacques (1989), Emil ili o vaspitanju (Beograd – Valjevo: Estetika)
• Dewey, John (2002), The school and society (Bristol: Thoemmes)
• Kant, Schelling, Nietzsche (1991), Ideja univerziteta (ur. Despot, Branko) (Zagreb: Globus)
• Fink, Eugen (1998), Uvod u filozofiju (Zagreb: Matica hrvatska)
• Vuk-Pavlović, Pavao (1996), Filozofija odgoja (Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada)
• Illich, Ivan (1972), Dole škole (Beograd: Duga)
• Savater, Fernando (1998), Etika za Amadora (Zagreb: Educa)
• Kuhn, Thomas S. (1999), Struktura znanstvenih revolucija (Zagreb: Jesenski i Turk)
• Hufnagel, Erwin (2002), Filozofija pedagogike (Zagreb: Demetra)
• Nussbaum, Martha C. (1997), Cultivating Humanity: A Classical Defence of Reform in Liberal Education (Cambridge, MA: Harvard University Press)
• Gutmann, Amy (1994), ”What’s the use of going to school? The problem of education in utilitarianism and rights theories”, in: Sen, Amartya, Williams, Bernard (eds.) Utilitarianism and beyond (Cambridge: Cambridge University Press).
• Polić, Milan (1997), Čovjek, odgoj, svijest (Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo)
• Polić, Milan (1993), K filozofiji odgoja (Zagreb: Znamen i Institut za pedagogijska istraživanja)
• Polić, Milan (ur.) (2007), Filozofija i odgoj u suvremenom društvu (Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo)
• Blake, Smeyers, Smith, Standish (2003), The Blackwell Guide to the Phlosophy of Education (Oxford: Blackwell Publishing)
• Curren, Randall (ed.) (2007), Philosophy of Education. An anthology (Blackwell Publishing)