Filozofska antropologija (II)
Naziv predmeta: Filozofska antropologija II
Kolegij: Suvremena filozofska antropologija
Nositelj i izvoditelj: Prof.dr.sc. Mladen Labus
ECTS bodovi: 3 boda
Jezik: hrvatski
Trajanje: ljetni semestar 2013./2014.
Status kolegija: obvezatan za studente filozofije, vanjska izbornost
Oblika nastave: predavanje s diskusijom
Uvjeti za upis kolegija: položen ispit iz Suvremene filozofske terminologije
Cilj kolegija i njegova uloga u ukupnom kurikulumu: Kolegij ima zadaću uvođenja u najvažnije probleme filozofske antropologije, kao i upoznavanje s mišljenjima njezinih izvora i utemeljitelja u povijesti filozofije. Značenje filozofske antropologije nadilazi je kao disciplinu i otvara prema najurgentnijim filozofskim pitanjima čovjekova bitka danas. To se ponajprije odnosi na produktivnu suradnju s ostalim najvažnijim filozofskim orijentacijama današnjice, ali isto tako i na propitivanje i suradnju s dostignućima mnoštva znanstvenih (prirodnih i društveno-humanističkih) disciplina, u potrazi za pitanjem o biti čovjeka i njegovom opstanku.
Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Nastava u obliku predavanja s diskusijom ima zadatak uvođenja studenta u najvažnije probleme filozofske antropologije, preko studija njezinog povijesnog razvoja, te njenih najvažnijih predstavnika. Metodski je posebno važno razvijanje smisla za izgradnju interdisciplinarnog i multidisciplinarnog diskursa u zahvaćanju fenomena čovjek. Samostalan pristup i analiza čovjekovih duhovnih i kulturnih tvorevina, treba pomoći u izgrađivanju vlastitog filozofskog stajališta, s kojega se može sagledati i problematizirati čovjekov povijesni bitak i njegove mogućnosti, ali i ograničenja. To se najproduktivnije može postići suradnjom predavanja i seminarskih izlaganja, kao i raspravom o najvažnijim temama filozofske antropologije.
Korištene metode u ukupnom kurikulumu: Predavanje s diskusijom, izlaganje kraćih seminarskih radova i rasprava o njima
Način polaganja ispita: pozitivno ocijenjen pisani seminarski rad i njegovo izlaganje, uvjet je za pristupanje usmenom ispitu
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Studentska evaluacija
Sadržaj kolegija (ljetni sem. 2013/2014.)
– Upoznavanje s ciljevima i sadržajem kolegija i načinom rada. Literatura (1 sjednica)
– Suvremena filozofska antropologija: odnos prema drugim filozofskim i znanstvenim orijentacijama (fenomenologiji, hermeneutici, egzistencijalizmu, fenomenologijskoj ontologiji, psihoanalizi, socijalnim i kulturalnim teorijama, suvremenim teološkim orijentacijama itd.) (M.Scheler, H.Plessner, A.Gehlen, E.Cassirer) (2)
– Osnovni fenomeni ljudskog postojanja (sveobuhvatna struktura igre; struktura egzistencijalne antropologije; filozofska antropologija i pozitivno-naučna interpretacija čovjeka; fenomenologijska antropologija E.Finka (1)
– Fenomenologija kulture i psihoanaliza; hermeneutička antropologija P. Ricoeura (1)
– Uvod u povijest filozofske antropologije- temelji (1)
– Aristotel: O duši (2)
– D. Hume: Rasprava o ljudskoj prirodi (1)
– J.G. Fichte: Određenje čovjeka (1)
– I. Kant: Antropologija u pragmatičnom pogledu (4)
– Završna sjednica
Literatura potrebna za studij i polaganje ispita:
Obvezatna ispitna literatura:
– Max Scheler: Ideja čovjeka i antropologija (Izbor tekstova)
– Helmuth Plessner: Stupnjevi organskoga i čovjek /Uvod u filozofsku antropologiju/
– Arnold Gehlen: Čovjek /Njegova narav i njegov položaj u svijetu/
– Ernst Cassirer: Ogled o čovjeku
– Aristotel: O duši
– I. Kant: Antropologija u pragmatičnom pogledu
– J. G. Fichte: Određenje čovjeka
– D. Hume: Rasprava o čovjekovoj prirodi
Izborna literatura:
– H. Plessner: Conditio humana
– A. Gehlen: Čovjek i institucije
– E. Rothacker: Filozofska antropologija
– Filozofija modernog doba /Filozofska antropologija/
– P. Ricoeur: O tumačenju /Ogled o Freudu/
– H. G. Gadamer: Jezik i razumijevanje
– E. Fink: Osnovni fenomeni ljudskog postojanja
– E. Fink: Igra kao simbol svijeta
– M. Heidegger: Bitak i vrijeme (Odabrana poglavlja)
– J.P.Sartre: Bitak i ništa (Odabrana poglavlja)
– M. Labus: Kultura i društvo /onto-antropološka i sociološka pespektiva/
-Ivan D. Ivić: Čovek kao animal symbolicum
– G. E. Marcus, Michael M.J. Fischer: Antropologija kao kritika kulture
– E. Fromm: Čovjek za sebe
– J. Habermas: Budućnost ljudske prirode
– D. Pejović: Suvremena filozofija Zapada
– L. Landgrebe: Suvremena filozofija
– W. Dilthey: Izgradnja svijeta u duhovnim naukama
(Od navedene literature student je obavezan odabrati dva djela po vlastitom izboru)
Preporučena dopunska literatura na stranim jezicima:
Michael Landman: Philosophische Anthropologie. Menschliche Selbstdeutung in Geschichte und Gegenwart; Gabriel Marcel: Problematic Man; Paul Ricoeur: Falible Man: Philosophy of Will; Paul Ricoeur: Soi-meme comme un autre; H.G.Gadamer, P.Vogler: Neue Anthropologie; Joachim Fischer: Der Identitat der Philosophischen (Scheler, Plessner, Gehlen); Jacques Derrida: l’Ecriture et la Difference; Teilhard de Chardin: The Phenomenon of Man.
(Od navedene literature studentu se preporuča jedno djelo)