Naziv kolegija: Seminar iz etike: Hermeneutika i praktička filozofija
Nositelj/izvođač: doc. dr. sc. Hrvoje Jurić / Krešimir Babel, zn. nov.
Status kolegija: izborni
Trajanje kolegija: 1 semestar, 2 sata tjedno
ECTS bodovi: 3 boda
Jezik nastave: hrvatski
Oblik nastave: seminar
Metode rada: uvodna predavanja, seminarska izlaganja, rasprave
Uvjeti pristupa: nema uvjeta pristupa
Obveze studenata: redovito pohađanje nastave, jedan usmeno izloženi ili pisani rad
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: studentska evaluacija, evaluacija seminarskih referata
Cilj kolegija: Cilj kolegija je, s jedne strane, upoznati studente s osnovnim pojmovnim određenjima kao preduvjetima za kompetentnu raspravu. S druge strane, kroz seminarsku raspravu, namjera je razvijati kritičko mišljenje i argumentacijske sposobnosti te omogućiti studentima oblikovanje vlastite pozicije u razmatranju ove teme.

Opis kolegija:

U uvodnome dijelu (3-4 termina) studenti će se upoznati s temeljnim pojmovima i ključnim autorima hermeneutičke filozofske tradicije kao preduvjetima za raspravu o njihovoj ulozi u suvremenim etičkim raspravama.

U drugome dijelu (5-6 termina) razmatrat će se odnos hermeneutike i praktičke filozofije u djelu Hans-Georga Gadamera kao glavne figure ove filozofske struje u 20. stoljeću. Na temelju relevantnih tekstova raspravljat će se o Gadamerovom odnosu prema Aristotelovoj i Kantovoj etici, posebice rehabilitaciji Aristotelove praktičke filozofije u svjetlu njegove hermeneutičke filozofije, tj. o njegovom pokušaju uspostavljanja filozofijske etike te hermeneutike kao praktičke filozofije.

Zadnji tematski dio (3-4 termina) bavit će se propitivanjem važnosti pojma Drugoga za etičke rasprave kroz hermeneutičku filozofiju Paula Ricœura i fenomenološku analizu Emmanuela Levinasa.

Literatura:

• Aristotel, Nikomahova etika, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 1992.
• Damir Barbarić, Tomislav Bracanović (ur.), Gadamer i filozofijska hermeneutika, Matica hrvatska, Zagreb 2001.
• Richard J. Bernstein, Beyond Objectivism and Relativism: Science, Hermeneutics, and Praxis, University of Pennsylvania Press, Philadelphia 1983.
• Jadranka Brnčić, “Ricoeurova hermeneutika sebstva”, Filozofska istraživanja 111 (3/2008), str. 731-747.
• Hans-Georg Gadamer, Istina i metoda (odabrani dijelovi), Demetra, Zagreb 2012. (ili Veselin Masleša, Sarajevo 1978.)
• Hans-Georg Gadamer, Čitanka (odabrani dijelovi), Matica hrvatska, Zagreb 2002.
• Hans-Georg Gadamer, “Hermeneutika kao praktička filozofija”, u: Josip Brkić (ur.), Čemu još filozofija, Centar za kulturnu djelatnost SSO Zagreb, Zagreb 1978., str. 225–250.
• Jean Grondin, Introduction to Philosophical Hermeneutics, Yale University Press, New Haven – London 1994.
• Erwin Hufnagel, Uvod u hermeneutiku, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 1993.
• Hrvoje Jurić, “Filozofijska hermeneutika i praktička filozofija Hans-Georga Gadamera”, Filozofska istraživanja 79 (4/2000), str. 615-650
• Immanuel Kant, Kritika praktičkog uma, Naprijed, Zagreb 1990.
• Immanuel Kant, Osnivanje metafizike ćudoređa, Igitur, Zagreb 1995.
• Emmanuel Levinas, Totality and Infinity, Martinus Nijhoff, Hague – Boston – London 1979.
• Josip Oslić, “Etika Drugoga u Emmanuela Levinasa”, Bogoslovska smotra 71 (1/2001), str. 17-54.
• Ante Pažanin, “Gadamerova filozofska hermeneutika i praktična filozofija”, Filozofska istraživanja 45 (2/1992), str. 403-416.
• Paul Ricœur, Oneself as Another, University of Chicago Press, Chicago 1992.
• Abdulah Šarčević, “Hermeneutika, drugo drugoga, jezička zajednica”, Filozofska istraživanja 79 (4/2000), str. 593-614.