Naziv kolegija: SCHELLINGOV TRANSCENDENTALNI IDEALIZAM
Nastavnik, -ca, -ci: prof. dr. sc. Lino Veljak, dr. sc. Barbara Stamenković, v. asist.
ECTS-bodovi: 3
Jezik:  hrvatski
Trajanje: jedan semestar
Status: izborni kolegij za studente filozofije
Oblik nastave: seminar
Uvjeti za upis kolegija: nema uvjeta
Cilj kolegija: Svrha seminara je da studenti/ice steknu znanja i vještine nužne za razumijevanje i interpretaciju filozofskih tekstova i problema te razviju sposobnost kritičkog kompariranja filozofskih djela i filozofskih gledišta. Specifična znanja koja se mogu steći i/ili produbiti u seminaru odnose se na filozofiju Friedricha Wilhelma Josepha Schellinga, filozofsku poziciju transcendentalnog idealizma (njemačkog klasičnog idealizma u širem smislu) i filozofske teme poput prijepora između subjekta i objekta, duha i materije, nužnosti i slobode,  teorijskog i praktičkog, realnog i idealnog, inteligentnog i djelatnog, svjesnog i nesvjesnog, itd.
Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: rad u seminaru služi kao priprema za niz ispita iz različitih filozofskih disciplina (Ontologije, Teorije spoznaje, Povijesti filozofije)
Korištene metode: seminarski referati, rasprava o referatima, interaktivne i participativne metode rada
Način polaganja ispita: seminarski rad i evaluacija ukupnog rada u seminaru
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: studentska evaluacija

Sadržaj kolegija:

• Schellingovo razjašnjavanje transcendentalnog načina razmatranja/filozofiranja
• Schellingova poimanja jastva, samosvijesti, duha – problematiziranje značenja Ficheove terminologije u Schellingovom sistemu
• Schellingovo daljnje problematiziranje pojma praktičkoga
• Schellingovo odbacivanje Kantovog dualizma između determinirane prirode i slobodne subjektivnosti uz istovremeno udaljavanje od Fichteovog subjektivnog idealizma i potraga za najvišim principom identiteta bitka i mišljenja/ materije i duha na tragu Spinozinog panteizma
• Schellingovo odbacivanje korespondencijskog modela istine i formuliranje transcendentalnog idealizma kao novog pokušaja ideal-realizma
• Schellingovo antikartezijansko shvaćanje subjektivnosti
• Schellingova filozofija prirode i stvaranje uporišta za hermeneutički pogled na prirodu koji je ne ograničava na objekt znanstvenog poimanja
• elementi izgradnje dijalektičke metode u Schellingovoj filozofiji
• Schellingovo poimanje umjetnosti kao organona filozofije i načina stjecanja najviših uvida u zbiljnost
• Schellingovo prevladavanje idealističkih formi mišljenja i postavljanje platforme za egzistencijalističke i druge ne-idealističke poglede u modernoj filozofiji

Literatura:

A.   Obavezna

• Schelling, F. W. I. (1965). Sistem transcendentalnog idealizma. Zagreb: Naprijed.
• Schelling, F. W. I. Pisma o dogmatizmu i kriticizmu. U: Sistem transcendentalnog idealizma (1965). Zagreb: Naprijed.
• Schelling, F. W. I. Filozofijska istraživanja o bitstvu slobode i predmetima koji su s time u vezi. U: O bitstvu slobode (1985). Zagreb: Cekade.

B.    Dopunska

• Kant, I. (1984). Kritika čistog uma. Zagreb: nakladni zavod Matice hrvatske.
• Kant, I. (1957). Kritika rasudne snage. Zagreb: Kutura.
• Fichte, J.G. (1974). Osnova cjelokupne nauke o znanosti. Zagreb: Naprijed.

C.   Sekundarna

• Slavoj Žižek (2007). Nedjeljivi ostatak: ogled o Schellingu i srodnim pitanjima. Zagreb : Demetra.
• Miladinov, K. (1998). Autopsija apsolutnoga : Schellingov nedovršeni projekt. Zagreb: Demetra.
• Kosch, M (2006). Freedom and reason in Kant, Schelling, and Kierkegaard. Oxford: Oxford University Press.
• Kangrga, M. (2008). Klasični njemački idealizam (predavanja, ur. B. Mikulić). Zagreb: Filozofski fakultet.
• Barbarić, D. (1998). Filozofija njemačkog idealizma. Zagreb: Školska knjiga.