Teorija spoznaje (2024./2025.)
Naziv kolegija: Teorija spoznaje
Nositelj: doc. dr. sc. Mislav Žitko
Izvoditelj: doc. dr. sc. Mislav Žitko
Status kolegija: obavezni
Trajanje kolegija: 1 semestar, 4 sata tjedno
ECTS bodovi: 5
Jezik nastave: hrvatski
Uvjeti pristupa: nema
Cilj: Izgradnja stručnog vokabulara i upoznavanje s ključnim tekstovima, raspravama i problemima iz područja teorije spoznaje.
Način praćenja kvalitete nastave i uspješnosti izvedbe predmeta: redovito pohađanje nastave, konzulatacije, sveučilišna anketa
Metode ocjenjivanja: Usmeni ispit i predaja jednog ili više temata. Studenti biraju glavne i prateće reference iz četiri tematska područja; pismena obrada (najmanje) jednog tematskog područja uvjet za pristupanje usmenom ispitu.
Sadržaj kolegija
Historijski pregled
- Antička epistemologija I
- Antička epistemologija II
- Status znanja kod Aristotela
- Rene Descartes i utemeljenje teorije spoznaje
- Francis Bacon i obrisi znanstvenog znanja
- Skepticizam i znanje kod Davida Humea
- Utemeljenje znanja kod Immanuela Kanta
- Rasprave o znanju u razdoblju romantizma
- Pozitivizam kasnog 19. i 20. stoljeća
- Post-pozitivistička filozofija
- Kritika epistemologije Theodora W. Adorna
- Kritika epistemologije Richarda Rortyja
Posebne teme u epistemologiji
- Skepticizam
- Struktura znanja i Gettierovi problemi
- Znanje i teorije opravdanja
- Naturaliziranje epistemologije
- Naturalizirana epistemologija i filozofija znanosti
- Socijalna epistemologija: ishodišta
- Socijalna epistemologija: svjedočanstvo
- Epistemologija vrlina i poroka
- Evolucijska epistemologija
- Epistemologija, falibilizam i granice znanja
Literatura za završni ispit
Popis sadrži načelno literaturu u prijevodu, raspoređenu u četiri tematske cjeline.
Svaka cjelina sadrži (A) primarne naslove, (B) specijalne pomoćne reference i (C) opće pomoćne reference.
Obavezan ispitni program sadrži: 1 jedinicu iz rubrike A; 1 jedinicu iz rubrike B, sukladno primarnoj temi, ili alternativni izvor (studenti istražuju i biraju sami); rubrika C sadrži opću pomoćnu literaturu (bira se obavezno po 2 naslova, sukladno tematu).
Temat I: Filozofija uma, psihologija i “psihologizam”
1. Primarna literatura
Chalmers, D., The Conscious Mind. Oxford: Oxford University Press 1996.
Descartes, Meditacije o prvoj filozofiji, Zagreb: Kruzak 2015.
Chomsky, N., 1959, “Review of Skinner’s Verbal Behavior”, Language, 35: 26–58; u: Block 1980, 48–63
Churchland, P., Neurophilosophy, Cambridge, MA: MIT Press 1986.
Dennett, D., Consciousness Explained, Boston: Little, Brown and Company 1995.
Frege, G., Osnove aritmetike i drugi spisi, Zagreb: Kruzak 1995.
Husserl, E., Kriza evropskih znanosti i transcendentalna fenomenologija, Zagreb: Globus, 1990.
Merleau-Ponty, M., Fenomenologija percepcije, Sarajevo: Veselin Masleša, osob. Uvod (I-IV), Prvi dio (II. Iskustvo tijela i klasična psihologija), Treći dio (I. Cogito).
Lorentz, K., Behind the Mirror: A Search for Natural History of Human Knowledge, New York: A Harvest/HBJ Book 1973.
Piaget, J., Od genetičke psihologije ka epistemologiji, u: Poreklo saznanja. Studije iz genetičke epistemologije, Beograd: Nolit, 1982.
Searle, J., The Rediscovery of Mind, Cambridge, MA: MIT Press 1992.
Searle, J. Seeing things as they are, Oxford: Oxford University Press 2015.
Smart, J.J.C., “Sensations and Brain Processes”, Philosophical Review (1959), 68: 141–156.
Quine, W. v. O., Priroda prirodne spoznaje, u: Dometi 4 (1984), str. 34-42.
Quine, W. v. O., Naturalizirana epistemologija, u: Čuljak, Z. (ur.), Vjerovanje, opravdanje i znanje, Ibis grafika, Zagreb 2003., str. 373-385.
Vigotski, L., Mišljenje i govor, Beograd: Nolit, 1977.
Zbornik radova Filozofija psihologije, ur. Nenad Mišćević i Snježana Prijić, Rijeka: Hrvatski kulturni dom 1993.
2. Specijalna pomoćna literatura (1 naslov iz grupe, ovisno o primarnoj refernci, ili alternativni izvori)
Fish, W., Philosophy of Perception – Contemporary Introduction, London & New York: Routledge 2010.
Švob, G., Frege: Pojmovno pismo, Filozofski fakultet u Zagrebu – Naprijed, Zagreb 1992. (osob. pogl. 3)
Piaget, J., Ambicije filozofske psihologije (Husserl, Sartre, Merleau-Ponty), u: Ž. Pijaže, Mudrosti i zablude filozofije, Beograd: Nolit, 1971, str. 137-179.
Čuljak, Z. (ur.), Vjerovanje, opravdanje i znanje. Ibis grafika, Zagreb 2003. (odabrani prilozi o psihologiji i naturaliziranoj epistemologiji)
Kind, A., Philosophy of Mind: The Basics, London & New York: Routledge 2020.
Kusch M., Psychologism: A Case Study in the Sociology of Philosophical Knowledge, London: Routledge 1995.
Thagard P., Mozak i smisao života, Beograd: Akademska knjiga 2014.
3. Opća pomoćna literatura (2 naslova ovisno o primarnom izboru u rubrici A ili alternativni izvori)
“Dualism” članak u: Stanford Encyclopedia of Philosophy
“Psychologism”, članak u: Stanford Encyclopedia of Philosophy
“Consciousness” članak u: Stanford Encyclopedia of Philosophy
“Qualia” članak u: Stanford Encyclopedia of Philosophy
“Psychology and Epistemology” (Edward Erwin), u: A Companion to Epistemology, ed. by Jonathan Dancy and Ernest Sosa, Oxford: Blackwell Publishers, 1992 (repr. 1993-1999), str. 402-406.
Temat II: Socijalni temelji znanja
(Spoznaja, društveno-povijesni kontekst i problem ideologije)
1. Primarna literatura
Althusser, L., Za Marksa, Nolit, Beograd 1971.
Bourdieu, P., Znanost o znanosti i refleksivnost, Zagreb: Jesenski & Turk 2014.
Bloor, D., Knowledge and Social Imagery, Chicago: University of Chicago Press, 1991.
Coady, C.A.J., Testimony: A Philosophical Study, Oxford: Claredon Press 1992.
Horkheimer, M./Adorno, Th. W., “Ideologija”, u: Sociološke studije, Školska knjiga, Zagreb 1980.
Foucault, The Politics of Truth, London: Semiotex(e) 2007.
Foucault, M., Poredak diskursa, Mikrofizika moći, u: Foucault, M., Znanje i moć, Globus, Zagreb 1994.
Fricker, M., Epistemic Injustice: Power and Ethics of Knowing, Oxford: Oxford University Press 2007.
Habermas, J., Saznanje i interes, Nolit, Beograd 1975.
Habermas, J., Tehnika i znanost kao “ideologija” (izbor), Školska knjiga, Zagreb 1986.
Hacking, I. The Social Construction of What? Cambridge MA: Harvard University Press 2001.
Goldman, A., Knowledge in A Social World, Oxford: Claredon Press 1999.
Marx, K. i Engels, F., Njemačka ideologija, u: K. Marx/F. Engels, Rani radovi, Naprijed, Zagreb 1978.
Mannheim, K., Ideologija i utopija, Beograd: Nolit 1978. (osobito pogl. I, II, V);
Mannheim, K., Eseji o sociologiji kulture, Zagreb: Stvarnost 1980.
2. Specijalna izborna pomoćna literatura (1 naslov iz skupine, ovisno o primarnoj referenci, ili alternativni izvori)
Cassam, Q., Vices of the Mind: From the Intellectual to the Political, Oxford: Oxford University Press 2019.
Coady, D., What to Believe Now: Applying Epistemology to Contemporary Issues, Malden MA: Wiley-Blackwell 2012.
Goldberg, C.S., Foundations and Applications of Social Epistemology: Collected Essays, Oxford: Oxford University Press 2022.
Hacking, I., Historical Ontology, Cambridge MA: Harvard University Press 2002.
Hollis M., Lukes, S., Rationality and Relativism, Cambridge MA: MIT Press, 1982.
Prijić-Samaržija, S., Društvo i spoznaja. Uvod u socijalnu spoznajnu teoriju, KruZak, Zagreb 2000.
Lackey, J. Essays in Collective Epistemology, Oxford: Oxford University Press 2022.
Mikulić, B., Diskursi znanja. Istraživanja iz historijske epistemologije, Zagreb: FF Press 2017.
Močnik, R., Tri teorije. Ideologija, nacija, institucija, Založba/cf., Ljubljana 1999.
Zagzebski, L., Virtues of the Mind: An Inquiry into the Nature of Virtue and the Ethical Foundations of Knowledge, Cambridge: Cambridge University Press 1996.
3. Opća pomoćna literatura
(Obavezno: 1 prikaz socijalne epistemologije, 1 prikaz sociologije znanja)
Polšek, D. (ur.) Sociologija znanstvene spoznaje, Rijeka: Hrvatski kulturni dom 1995.
Schmitt, F., “Socijalna epistemologija”, u: J. Greco/E. Sosa (ur.), Epistemologija. Vodič u teorije znanja, hrv. izdanje pr. B. Mikulić, Zagreb: Jesenski & Turk 2004.
Wolff, K. H., Uvod u sociologiju znanja, Zagreb: Naprijed, 1984. (osobito studije 3, 4, 5)
“Social Epistemology” članak u: Stanford Encyclopedia of Philosophy
“Reliabilist Epistemology” članak u: Stanford Encyclopedia of Philosophy
“Virtue Epistemology” članak u: Stanford Encyclopedia of Philosophy
Temat III: Epistemologija znanosti
(Teorije racionalnosti, znanstvenosti i istinosnog diskursa)
1. Primarna literatura
Aristotel, Organon, Beograd: Kultura, 1970.
Aristotel, Nikomahova etika (knj. VI), Beograd: Kultura 1973.
Bacon, F., Novi organon, Zagreb: Naprijed 1986.
Descartes, R., Rasprava o metodi, Zagreb: Matica hrvatska 1951.
Heisenberg, W., Fizika i filozofija, Zagreb: Kruzak, 1997.
Hesse, M. Revolutions and Reconstructions in Philosophy of Science, Bloomington: Indiana University Press 1980.
Husserl, E., Kriza evropskih znanosti i transcendentalna fenomenologija. Uvod u fenomenološku filozofiju, Globus, Zagreb 1990
Koyre, A., Naučna revolucija, Beograd: Nolit 1981.
Lakatos, I. “The methodology of scientific research programmes”, u: I.Lakatos i A. Musgrave (ur.) Criticism and the Growth of Knowledge, Cambridge: Cambridge University Press 1965.
Nagel, E., Struktura nauke. Problemi logike naučnog objašnjenja, Nolit, Beograd 1974.
Kuhn, Th., Struktura znanstvenih revolucija, Zagreb: Jesenski & Turk 1999.
Lévi-Strauss, Cl., Divlja misao, Beograd: Nolit, 1978.
Polanyi, M., Personal Knowledge: Towards a Post-Critical Philosophy, Chicago: University of Chicago Press 1958.
Popper, K., Logika naučnog otkrića, Beograd: Nolit 1973.
Reichenbach, H. Rađanje naučne filozofije, Beograd: Nolit 1975.
Vico, G., Načela nove znanosti, Zagreb: Naprijed 1982.
Weber, M. Metodologija društvenih nauka, Zagreb: Globus 1989.
2. Specijalna pomoćna literatura (jedan naslov iz skupine, ovisno o primarnom izboru, ili alternativni izvor)
Barnes, J., Aristotel, Zagreb: KruZak 1996.
Cartwright, N., Montuschi, E., Philosophy of Social Science, Oxford: Oxford University Press 2014.
Chalmers, A.F., What Is This Thing Called Science? (3. Izdanje), London: Open University Press 1999.
Haack, S., Defending Science within Reason, New York: Prometheus Books 2007.
Kožnjak, B. Filozofija i eksperiment, Zagreb: Kruzak 2015.
Lelas, S., Promišljanje znanosti, Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo 1990.
Lelas, S., Vukelja, T., Filozofija znanosti, Zagreb: Školska knjiga, 1996.
Piaget, J., Mudrost i zablude filozofije, Beograd: Nolit, 1971. (pogl. II i III, Nauke i filozofija, Lažni ideal nadnaučnog saznanja); Epistemologija nauka o čoveku, Beograd: Nolit, 1979.
O’Hear, A., Uvod u filozofiju znanosti, Zagreb: Hrvatski Studiji 2007.
Papineau, D., (ur.) The Philosophy of Science, Oxford: Oxford University Press 1996.
Rosenberg, A., Philosophy of Science: A Contemporary Introduction, London: Routledge 2000.
Sesardić, N. (ur.), Filozofija nauke, Beograd: Nolit 1985.
3. Opća pomoćna literatura
Lehrer, K., “Racionalnost” u: Epistemologija (ur. Greco i Sosa), Jesenski i Turk, Zageb 2004.
“Scientific method” članak u: Stanford Encyclopedia of Philosophy
“Science and Pseudo-science” članak u: Stanford Encyclopedia of Philosophy
“Theory and Observation in Science” članak u: Stanford Encyclopedia of Philosophy
“Scientific Discovery” članak u: Stanford Encyclopedia of Philosophy
Baggini J., Fosl, P., The Philosopher’s Toolkit: A Compendium of Philosophical Concepts and Methods, Wiley-Blackwell 2010.
Temat IV: Klasična djela filozofske teorije spoznaje
1. Primarna literatura
Platon, Teetet; Država (knj. VI) Sofist (pogl. 1-16); Menon (mogu se koristiti različita izdanja)
Aristotel, O duši (osob. knj. III), Zagreb: Naprijed, 1987; Aristotel, Metafizika, Zagreb: Globus, 1985.
Sekst Empirik, Obrisi pironizma, Zagreb: Kruzak 2008.
Descartes, R., Meditacije o prvoj filozofiji, u: Edmund Husserl, Kartezijanske meditacije, Zagreb: Cekade 1975.
Descartes, R., Načela filozofije, Zagreb: Kruzak 2014.
Locke, J., Ogled o ljudskom razumu I-II, Beograd: Kultura, 1962.
Leibniz, G. W., Novi ogledi o ljudskom razumu, Sarajevo: Veselin Masleša, 1986. (osob. Knjiga IV: O saznanju).
Berkeley, G., Rasprava o načelima ljudske spoznaje, u: Berkeley, G., Odabrane filozofske rasprave, Zagreb: KruZak, 1999. (ili: Rasprava o principima ljudskog znanja, Beograd: BIGZ, 1977).
Hume, D., Istraživanje o ljudskom razumu, Zagreb: Naprijed, 1988.
Kant, I., Kritika čistog uma, [različita izdanja] — osob. I. dio: Transcendentalna estetika §§ 1-8; II. dio: Transcendentalna logika, Drugi odsječak (B) (§§ 15-27); Drugi odsječak (A), Treći odsječak (A).
Hegel, G. W. F., Fenomenologija duha, Naprijed, Zagreb: 1987.
Schopenhauer, A., Svet kao volja i predstava I-II, Grafos, Beograd 1981-84 (sv. II, pogl. 1-30).
Husserl, E., Kartezijanske meditacije. Uvod u fenomenologiju, Cekade, Zagreb 1975. (osob. I i III).
Russell, B., Ljudsko znanje, njegov obim i granice, Beograd: Nolit, 1961.
Wittgenstein, L., Tractatus Logico-Philosophicus, Zagreb: FF Press 2021.
Wittgenstein, L., Filozofijska istraživanja, Globus, Zagreb 1998.
Quine. W. v. O., Riječ i predmet, Zagreb: KruZak 1999. (osob. pogl. 1, 2, 7)
Kripke, S., Imenovanje i nužnost, Zagreb: Kruzak 1997.
Williamson, T. Knowledge and its Limits, Oxford: Oxford University Press 2000.
2. Specijalna pomoćna literatura (1 naslov iz skupine, ovisno o primarnom izboru, ili alternativni izvori)
Allison, H., Kant’s Transcendental Idealism, New Haven: Yale University Press 1983.
Ayer, J., Problem saznanja, Beograd: Nolit, 1963.
Berčić, B., Filozofija Bečkog kruga, Zagreb: Kruzak 2002.
Cassirer, E., Descartes, Demetra, Zagreb 1997.
Petrović, G., Od Lockea do Ayera, Beograd: Kultura 1964.
Petrović, G., Suvremena filozofija, Zagreb: Školska knjiga 1979.
Ross, D., Platonova teorija ideja, Zagreb: KruZak, 1998
Szlezák, Th. A., Čitati Platona, Zagreb: Jesenski i Turk 2000.
Williams, B., Descartes: Project of Pure Enquiry, Middlesex: Penguin Books 1978.
3. Opća pomoćna literatura
Svest i saznanje. Ogledi iz savremene analitičke filosofije (ur. A. Pavković), Beograd: Nolit, 1980.
Dancy, J., Uvod u suvremenu epistemologiju, Zagreb: Hrvatski Studiji 2001.
Čuljak, Z. (ur.), Vjerovanje, opravdanje i znanje. Suvremene teorije znanja i epistemičkoga opravdanja, Zagreb: Ibis grafika 2003.
Greco J., Sosa E. (ur.), Epistemologija. Vodič u teorije znanja, hrv. izdanje pr. B. Mikulić, Zagreb: Jesenski i Turk 2004.
Haack, S., Evidence and Inquiry. Towards Reconstruction in Epistemology, Oxford: Blackwell 1993.
Macan, I., Filozofija spoznaje, Zagreb: Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove, 1997.