Naziv kolegija: Uvod u estetiku 
Nastavnik nositelj/izvoditelj: izv. prof. dr. sc. Goran Sunajko 
ECTS: 4 boda 
Jezik: hrvatski 
Status: obvezan za studente komparativne književnosti, izborni za ostale studente (kolegij generičkih kompetencija 
Trajanje: ljetni semestar (4 sata tjedno) 
Oblik nastave: predavanje 
Uvjeti za upis: nema 
Studentske obveze: Usmeni ispit i redovito pohađanje nastave 
Korištene metode: predavanja, interaktivne i participativne metode rada 
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: konzultacije i sveučilišna anketa 

Cilj kolegija: Cilj je kolegija upoznavanje studenata nefilozofijskih studija s temeljima estetike kao filozofijske discipline koja im pruža opći uvid u filozofijski pristup umjetnosti. Time se pružaju temeljni filozofijski uvidi u posebne umjetnosti, poput muzike, književnosti, slikarstva, arhitekture, fotografije, filma itd., a koji se mogu primijeniti u studijima različitih znanosti o umjetnosti, poput filologijskih studija, komparativne književnosti, povijesti umjetnosti, arhitekture, filmologije, teatrologije itd. Riječ je o filozofijskim razmatranjima temeljnih estetičkih odnosa na razini objektivističke (predmet) i subjektivističke (akt) estetike, poput lijepog, uzvišenog i ružnog, sklada i disonance, simetrije i asimetrije, proporcije i disproporcije, pojave (odraza) i fenomena, forme (ideje) i oblika (tvari), genija i talenta, apstrakcije i realizma te temeljnih estetičkih kategorija, poput zora, percepcije, imaginacije, osjećaja, raspoloženja, doživljaja, ugode i ukusa. Također, studentima se pruža uvid u činjenicu da kao jedna od temeljnih filozofijskih disciplina estetika nije vezana uz pojam lijepoga (kako to sugerira kulturni kanon), već uz mogućnost osjetilnog spoznavanja, čime se omogućuje autonomija estetike od umjetnosti i kulture s jedne, ali i njihova nerazdvojna povezanost, s druge strane. Na taj se način studentima pružaju i važni argumenti za kritički odnos prema estetici, umjetnosti i kulturi. Kolegij je podijeljen u tri temeljne cjeline (antička filozofija umjetnosti, novovjekovna i moderna estetika te suvremena i postmoderna estetika). 

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Kolegij je pogodan za studije humanističkih i društvenih znanosti u cjelini, odnosno za studij komparativne književnosti, povijesti umjetnosti i sve filološke studije.  

Korištene metode: predavanje, rasprava i usmena provjera znanja (ispit). 

Nastavne jedinice:

     1. Uvodno predavanje s temeljnim pojmovima. Upoznavanje s ciljevima i sadržajem predavanja, literaturom, načinom rada i strukturom ispita.

I. Antička filozofija umjetnosti

     2. Platonovo razmatranje položaja umjetnosti i kozmologijski pojam lijepoga

     3. Aristotelov hilemorfizam i smisao katarze

 II. Novovjekovna i moderna estetika

     4. Kantova estetika 1: estetika kao teorija osjetilne spoznaje

     5. Kantova estetika 2 (lijepo, uzvišeno, sud ukusa)

     6. Schillerovo razlikovanje naivne i sentimentalne poezije

     7. Hegelova estetika: forme umjetnosti

     8. Schopenhauerov pojam genija

     9. Kierkegaardova estetika zavođenja

     10. Nietzscheova dionizijsko-apolonska dijalektika umjetnosti

III. Suvremena i postmoderna estetika

     11. Benjaminova i estetička razmatranja (marksistička estetika)

     12. Foucaultova teorija similarnosti umjetničkog djela

     13. Ranciéreova estetika kao »podjela osjetilnoga«, »eksces« i »nesuglasnost«

     14. Dantova konceptualistička estetika

     15. Ponavljanje nastavnih cjelina

A. Obvezna (ispitna) literatura:

• Platon, Država (X. knjiga) 

• Aristotel, O pjesničkom umijeću, Školska knjiga, Zagreb 2005 (poglavlja I-X). 

• Kant, Immanuel, Kritika moći suđenja, Jesenski i Turk, Zagreb 2022 (Prvi dio: Analitika estetičke moći suđenja) te za pojašnjenje u istom izdanju: Goran Sunajko, »Predgovor Kantovoj Kritici moći suđenja«, str. 11-50. 

• Hegel, G.W. F., Predavanja iz estetike, sv. I., Demetra, Zagreb 2011 (Uvod). 

• Schiller, Friedrich, O lepom (poglavlje: O naivnoj i sentimentalnoj poeziji, str. 221-314) 

• Kierkegaard, Søren, Ili-Ili (bilo koje izdanje, poglavlje Neposredno erotski stadijumi – ako je izdanje 1979., str. 42-122) 

• Schopenhauer, Arthur, O geniju, Cid-nova, Zagreb 2012. 

• Nietzsche, Friedrich, Rođenje tragedije, Matica hrvatska, Zagreb 1997. 

• Benjamin, Walter, Estetički ogledi (samo Umjetničko djelo u razdoblju tehničke reprodukcije, str. 125-151), Školska knjiga 1986. 

• Foucault, Michel, Ovo nije lula, Meandarmedia, Zagreb 2011.  

• Rancière, Jacques, »Estetska dimenzija: znanje, politika, estetika«, Čemu, X(2011)20, str. 98-112 (dostupno online). 

• Danto, Arthur, Nasilje nad ljepotom: estetika i pojam umjetnosti, Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb 2007.

B. Sekundarna literatura:

• Sunajko, Goran, Estetika genija, Durieux, Zagreb 2023 (pogodno za pojašnjenja nastavnih cjelina: Kant, Hegel, Schopenhauer, Kierkegaard, Schiller, Nietzsche, Danto) 

• Čačinovič, Nadežda, Parvulla aesthetica, Antibarbarus, Zagreb 2004. 

• Čačinovič, Nadežda, Uvod u filozofiju književnosti, Leykam international, Zagreb 2017. 

• Danto, Arthur, Preobražaj svakidašnjeg, Kruzak, Zagreb 1997. 

• Eco, Umberto, Estetički problem u Tome Akvinskoga, Globus, Zagreb 2001 

• Eco, Umberto, On ugliness, Rizzoli, Ney York 2007. 

• Eco, Umberto, Povijest ljepote, Hena com, Zagreb 2004. 

• Eco, Umjetnost i ljepota u srednjovjekovnoj estetici, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb 2007. 

• Gadamer, Hans-Georg, Odledi o filozofiji umjetnosti, AGM, Zagreb 2003. 

• Goodman, Nelson, Jezici umjetnosti: pristup teoriji simbola, Kruzak, Zagreb 2002. 

• Grasi, Ernesto, Teorija o lepom u antici, Srpska književna zadruga, Beograd 1974. 

• Grlić, Danko, Estetika I-IV., Naprijed, Zagreb, 1974–79. 

• Grlić, Danko, Friedrich Nietzsche, Naprijed-Nolit, Zagreb-Beograd 1988. 

• Hartmann, Nicolai, Estetika, BIGZ, Beograd 1979. 

• Karl Rosenkranz, Ästhetik des Hässlichen, Reclam Verlag, Leipzig 1990 

• Kierkegaard, Søren, Ili-ili, Veselin Masleša, Sarajevo 1990 (dio) 

• Lukács, Gyorgy, Teorija romana, Veselin Masleša, Sarajevo 1990. 

• Lyotard, Jean-Francois, Postmoderno stanje, Ibis grafika, Zagreb 2005. 

• Michaud Yves, Umjetnost u plinovitu stanju: ogled o trijumfu estetike, Naklada Ljevak, Zagreb 2004. 

• Pareyson, Luigi, Teorija formativnosti, Demetra, Zagreb 2008. 

• Ransijer, Žak, Politika književnosti, Adresa, Novi Sad 2008. 

• Sunajko, Goran, Estetika ružnoga, Breza, Zagreb 2018. 

• Šuvaković, Miško, Pojmovnik suvremene umjetnosti, Horetzky, Beograd 2005.