Naziv kolegija: Uvod u estetiku

Nastavnik nositelj/izvoditelj: izv. prof. dr. sc. Goran Sunajko (Odsjek za filozofiju)

ECTS: 4 boda

Jezik: hrvatski

Status: obvezan za studente komparativne književnosti, izborni za ostale studente (kolegij generičkih kompetencija)

Trajanje: ljetni semestar (4 sata tjedno)

Oblik nastave: predavanje

Uvjeti za upis: nema

Studentske obveze: Pisani ispit i redovito pohađanje nastave

Korištene metode: predavanja, interaktivne i participativne metode rada

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: konzultacije i sveučilišna anketa

Cilj kolegija: Cilj je kolegija upoznavanje studenata nefilozofijskih studija s temeljima estetike kao filozofijske discipline koja im pruža opći uvid u filozofijski pristup umjetnosti. Time se pružaju temeljni filozofijski uvidi u posebne umjetnosti, poput muzike, književnosti, slikarstva, arhitekture, fotografije, filma itd., a koji se mogu primijeniti u studijima različitih znanosti o umjetnosti, poput filologijskih studija, komparativne književnosti, povijesti umjetnosti, arhitekture, filmologije, teatrologije itd. Riječ je o filozofijskim razmatranjima temeljnih estetičkih odnosa na razini objektivističke (predmet) i subjektivističke (akt) estetike, poput lijepog, uzvišenog i ružnog, sklada i disonance, simetrije i asimetrije, proporcije i disproporcije, pojave (odraza) i fenomena, forme (ideje) i oblika (tvari), genija i talenta, apstrakcije i realizma te temeljnih estetičkih kategorija, poput zora, percepcije, imaginacije, osjećaja, raspoloženja, doživljaja, ugode i ukusa. Također, studentima se pruža uvid u činjenicu da kao jedna od temeljnih filozofijskih disciplina estetika nije vezana uz pojam lijepoga (kako to sugerira kulturni kanon), već uz mogućnost osjetilnog spoznavanja, čime se omogućuje autonomija estetike od umjetnosti i kulture s jedne, ali i njihova nerazdvojna povezanost, s druge strane. Na taj se način studentima pružaju i važni argumenti za kritički odnos prema estetici, umjetnosti i kulturi. Kolegij je podijeljen u tri temeljne cjeline (antička filozofija umjetnosti, novovjekovna i moderna estetika te suvremena i postmoderna estetika).

Za ispit je propisana primarna ispitna literatura (A), a student/ica sam izabire jedno od djela s popisa sekundarne ispitne literature (B).

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Kolegij je pogodan za studije humanističkih i društvenih znanosti u cjelini, odnosno za studij komparativne književnosti, povijesti umjetnosti i sve filološke studije.

Korištene metode: predavanje, rasprava i pisana provjera znanja (ispit).

Nastavne jedinice:

I. Antička filozofija umjetnosti

 2. Platonovo razmatranje položaja umjetnosti i kozmologijski pojam lijepoga

 3. Aristotelov hilemorfizam i smisao katarze

II. Novovjekovna i moderna estetika

 4. Kantova estetika 1: estetika kao teorija osjetilne spoznaje

 5. Kantova estetika 2 (lijepo, uzvišeno, sud ukusa)

 6. Schillerovo razlikovanje naivne i sentimentalne poezije

 7. Hegelova estetika 1: odnos estetike prema drugim teorijama umjetnosti

 8. Hegelova estetika 2: forme umjetnosti

 9. Schopenhauerov pojam genija

 10. Kierkegaardova estetika zavođenja

 11. Nietzscheova dionizijsko-apolonska dijalektika umjetnosti

III. Suvremena i postmoderna estetika

 12. Benjaminova estetička razmatranja (marksistička estetika)

 13. Foucaultova teorija similarnosti umjetničkog djela

 14. Dantova konceptualistička estetika

 15. Ponavljanje nastavnih cjelina i priprema za ispit

A. Primarna (ispitna) literatura (ukupno 350 stranica):

• Platon, Država (X. knjiga), bilo koje izdanje
• Aristotel, O pjesničkom umijeću, Školska knjiga, Zagreb 2005 (do XXVI – bez
• „Komentara“) ili Aristotelova Poetika, izdanje iz 1912.
• Kant, Immanuel, Kritika moći suđenja, Jesenski i Turk, Zagreb 2022 (Prva i Druga knjiga: str. 85-197) te za pojašnjenje (po želji) u istom izdanju: Goran Sunajko,
• »Predgovor Kantovoj Kritici moći suđenja«, str. 11-50.
• Schopenhauer, Arthur, O geniju, Cid-nova, Zagreb 2012., str. 27-55.
• Benjamin, Walter, Estetički ogledi (samo Umjetničko djelo u razdoblju tehničke reprodukcije, str. 125-151), Školska knjiga 1986.
• Danto, Arthur, Nasilje nad ljepotom: estetika i pojam umjetnosti, Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb 2007., 7-90.

B. Sekundarna ispitna literatura (izbor jednog od djela):

• Hegel, G.W. F., Predavanja iz estetike, sv. I., Demetra, Zagreb 2011 (Uvod).
• Schiller, Friedrich, O lepom (poglavlje: O naivnoj i sentimentalnoj poeziji, str. 221- 314)
• Kierkegaard, Søren, Ili-Ili (bilo koje izdanje, poglavlje Neposredno erotski stadijumi – ako je izdanje 1979., str. 42-122)
• Nietzsche, Friedrich, Rođenje tragedije, Matica hrvatska, Zagreb 1997.
• Foucault, Michel, Ovo nije lula, Meandarmedia, Zagreb 2011.

C. Pomoćna literatura (služi za nadopunu znanja uz primarnu i sekundarnu literaturu)

• Sunajko, Goran, Estetika genija, Durieux, Zagreb 2023 (pogodno za pojašnjenja nastavnih cjelina: Kant, Hegel, Schopenhauer, Kierkegaard, Schiller, Nietzsche, Danto)
• Čačinovič, Nadežda, Uvod u filozofiju književnosti, Leykam international, Zagreb 2017.
• Danto, Arthur, Preobražaj svakidašnjeg, Kruzak, Zagreb 1997.
• Eco, Umberto, On ugliness, Rizzoli, Ney York 2007.
• Eco, Umberto, Povijest ljepote, Hena com, Zagreb 2004.
• Eco, Umjetnost i ljepota u srednjovjekovnoj estetici, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb 2007.
• Grasi, Ernesto, Teorija o lepom u antici, Srpska književna zadruga, Beograd 1974.
• Grlić, Danko, Estetika I-IV., Naprijed, Zagreb, 1974–79.
• Grlić, Danko, Friedrich Nietzsche, Naprijed-Nolit, Zagreb-Beograd 1988.
• Karl Rosenkranz, Ästhetik des Hässlichen, Reclam Verlag, Leipzig 1990
• Lyotard, Jean-Francois, Postmoderno stanje, Ibis grafika, Zagreb 2005.
• Šuvaković, Miško, Pojmovnik suvremene umjetnosti, Horetzky, Beograd 2005.