Naziv predmeta: Uvod u filozofiju.
Naziv kolegija: Uvod u filozofiju I.
Nositelj predmeta: dr. sc. Hrvoje Jurić, izv. prof.
Izvoditelji kolegija: dr. sc. Hrvoje Jurić, izv. prof.; Luka Perušić, mag. phil.
Trajanje kolegija: 1 (zimski) semestar, 2 sata tjedno.
ECTS bodovi: 3 ECTS boda.
Jezik izvođenja nastave: hrvatski.
Status kolegija: obvezni.
Oblik nastave: predavanje.
Nastavne metode: predavanja, dijalog, multimedijalna interakcija i participativne metode rada.
Obveze studenata: redovito pohađanje nastave, nastavne pripreme.
Način provjere znanja: zajednički i individualni razgovori o problematici kolegija.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe nastave: evaluacija studentskog angažmana tijekom izvedbe nastave, studentska evaluacija.

Opis kolegija: Temeljem izloženog opisa sadržaja susreta predviđenih nastavnim planom, kolegijem »Uvod u filozofiju I« želi se studentima približiti potpuni kontekst nastanka, razvoja i aktualnosti filozofije kao znanstveno-kulturne djelatnosti, približiti i nazrijeti smisao filozofiranja i promotriti ulogu filozofa i filozofije u društvu, ponuditi orijentaciju u konstituiranju mladog filozofa ili filozofski nadahnutog istraživača i postaviti temelje za pravilan ulazak u filozofiranje o fenomenima i daljnju specijalizaciju.

Uloga kolegija: Kolegij služi kao uvođenje u filozofiju, kao uvod u studiranje filozofije kao smjera u području visokog obrazovanja, kao uvod u filozofsko studiranje i kao priprema za praktični filozofski angažman. Utoliko mu je cilj predstaviti studentima filozofije jasan profil filozofije kao aktualne cjeline i dati temelje za snalaženje u posebno orijentiranim kolegijima čiji sadržaji kapacitetima posebnih znanja premašuju kriterije uvođenja, dok će studentima drugih smjerova ukazati na relevantnost filozofskog pristupa stvarima i ponuditi načine integriranja filozofskog mišljenja i metode u druga znanstvena područja.

Sadržaj susreta:

1. Otvaranje
2. Postajanje filozofije: nastanak filozofiranja, razvoj filozofije i važnost utjecaja filozofije na povijest čovječanstva.
3. Opstajanje filozofije: umnažanje filozofije, mnogostrukost shvaćanja filozofije i nesklad u razumijevanju smisla filozofa; pitanja »prave filozofije« i »lažne filozofije«, »ne-filozofije« i »ne-još-filozofije«; problem mnogostrukosti prava na postojanje filozofije i utjecaj na poimanje i djelovanje u znanosti i kulturi.
4. Ili znanost ili – ništa I: znanost, suvremeni znanstveni sustav, odnos znanost i filozofije, mjesto filozofije u znanosti, znanstvena filozofija i filozofijske znanosti.
5. Ili znanost ili – ništa II: pseudoznanost i filozofija.
6. Ili znanost ili – ništa III: mjesto znanosti u kozmičkoj ustrojbenosti, pozicioniranost unutar čovjekova svijeta i kulturno uvjetovanje znanosti.
7. Kako ćete postati feniks: filozof i njegovo djelo, razlika između filozofa i njegova djela, biti filozof u suvremenom znanstveno-tržišnom sustavu, budućnost filozofije i filozofa.
8. Temeljne filozofske discipline I
9. Temeljne filozofske discipline II
10. Temeljne filozofske discipline III
11. Moć ideje I: neznanje, vjerovanje, znanje, vjera, istina, običaj, svjetonazor, mudrost.
12. Moć ideje II: razlika između religije i filozofije, teologije i filozofije, umjetnosti i filozofije, svjetonazora i filozofije.
13. Moć ideje III: angažirana filozofija, filozofijski aktivizam, politička filozofija, propaganda, pamfletizam, populizam i što filozofija nema s tim.
14. Filozofska metodologija I: temeljni pojmovi I.
15. Filozofska metodologija II: temeljni pojmovi II.

Literatura za nastavne potrebe (izbor fragmenata):

• Adorno,  Theodor W. (1986): Filozofska terminologija. Sarajevo: Svetlost.
• Berčić, Boran (2012): Filozofija. Svezak I. Svezak II. Zagreb: Ibis grafika.
• Berdjaev, Nikolaj A. (2005): Samospoznaja: filozofska autobiografija. Zagreb: Demetra.
• Blackburn, Simon (2002): Poziv na misao. Poticajni uvod u filozofiju. Zagreb: AGM.
• Bošnjak, Branko (1977): Sistematika filozofije. Zagreb: Naprijed.
• Brkić, Josip (ur., 1978): Čemu još filozofija?. Zagreb: Centar za kulturnu djelatnost SSO.
• Descartes, René (1951): Rasprava o metodi, Zagreb: Matica hrvatska.
• Despot, Branko (1988): Uvod u filozofiju. Zagreb: Grafički zavod Hrvatske.
• Diels, Hermann; Kranz, Walther (ur., 1983): Predsokratovci. Fragmenti I–II. Zagreb: Naprijed.
• Eco, Umberto (2000): Kako se piše diplomski rad. Beograd: Narodna knjiga i Alfa.
• Fichte, Johann G. (1956): »Određenje čovjeka«, u: Odabrane filozofske rasprave. Zagreb: Kultura.
• Filipović, Vladimir (ur., 1989): Filozofijski rječnik. Zagreb: Matica hrvatska.
• Fink, Eugen (1998): Uvod u filozofiju. Zagreb: Matica hrvatska.
• Foucault, Michel (2015): Hrabrost istine. Zagreb: Sandorf i Mizantrop.
• Gerhardt, Volker (2003): Samoodređenje. Principi individualnosti. Zagreb: Demetra.
• Jaspers, Karl (1997): Duhovna situacija vremena. Zagreb: Matica hrvatska.
• Kant, Immanuel; Schelling, Friedrich W. J.; Nietzsche, Friedrich (1991): Ideja univerziteta. Zagreb: Globus.
• Kunzmann, Peter; Burkard, Franz-Peter (2001): Atlas filozofije. Zagreb: Golden Marketing.
• Nietzsche, Friedrich (2001): Filozofija u tragičkom dobu Grka. Zagreb: Jesenski i Turk.
• Oraić Tolić, Dubravka (2011): Akademsko pismo. Strategije i tehnike klasične retorike za suvremene studentice i studente. Zagreb: Naklada Ljevak.
• Ortega y Gasset, José (2004): Što je filozofija?. Zagreb: Demetra.
• Platon (2009): Država. Zagreb: Naklada Jurčić.
• Tillich, Paul (1988): Hrabrost bivstovanja. Novi Sad: Književna zajednica Novog Sada.