Naziv kolegija: Metafizika: zlo kao teorijski i praktički problem

Nositelj/nastavnici: dr. sc. Marija Selak, doc.
Status: Izborni.
Trajanje: 1 semestar (ljetni), 2 sata tjedno.
ECTS: 4 boda.
Oblik nastave: Predavanje.
Korištene metode: Predavanje, rasprava, interaktivne i participativne metode rada.
Obveze: Ispit.

Uvjeti za upis kolegija: Nema.
Opis i cilj kolegija: U prvom tematskom krugu razmotrit će se zlo kao metafizički problem, poglavito iz teološke perspektive. Na tom tragu sagledat će se različita tumačenja teodiceje u filozofiji Plotina, Augustina, Platona, Tome Akvinskoga i Leibniza. U drugom tematskom krugu pod nazivom »Antropologija zla« postavit će se pitanje je li zlo sastavni dio ljudske prirode. U tom smislu suprotstavit će se Kantova ideja radikalnog zla i banalnost zla Hannahe Arendt. Zatim će se otvoriti pitanje odnosa pojedinca i okoline gdje će se studente uputiti na Svendsenovo tumačenje zla kao djela »drugoga«, ali i na povezivanje zla s opscenim užitkom, što je podrobnije razradio Terry Eagleton. U trećem tematskom krugu zlo će se postaviti kao praktički problem. Levinasova filozofija hitlerizma, Bernsteinovo problematiziranje totalitarnih režima te inteligencija zla Jeana Baudrillarda poslužit će kao podloga za promišljanje zla u konkretnoj svjetskopovijesnoj situaciji te će se postaviti pitanje postoji li i kakva je odgovornost filozofa u njegovom suzbijanju.
Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: kolegij nadopunjuje kurikulum studija filozofije promišljanjem pojma zla u kontekstu problematizacije suvremene svjetskopovijesne situacije. Također, u pokušaju sagledavanju različitih tumačenja porijekla zla u povijesti filozofije, studenti će imati priliku postavljena pitanja proučiti iz perspektive metafizike, ali i iz perspektive filozofske antropologije i etike.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: studentska evaluacija, provjera znanja tokom predavanja, konzultacije sa studentima, ispit znanja.

Sadržaj kolegija

1.Upoznavanje. Uvodne napomene o ciljevima kolegija i načinu rada. Kratak opis osnovne ideje i svrhe kolegija.

I.Teologija zla

2.Teodiceja privacije: Plotin i Augustin
3.Teodiceja slobodne volje: Platon i Toma Akvinski
4.Teodiceja cjeline: Leibniz
5.Teodicejski motivi u novovjekovnoj filozofiji (Marquard)

II.Antropologija zla

6.Radikalno zlo (Kant)
7.Banalnost zla (Arendt)
8.Zli su drugi (Svendsen)
9.Opsceni užitak (Eagleton)

III.Zlo kao praktički problem

10.Filozofija hitlerizma (Levinas, Jonas)
11.Totalitarizam i odgovornost filozofa (Bernstein)
12.Inteligencija zla (Baudrillard)
13.Završna rasprava i evaluacija.

Literatura

A.Primarna literatura

• Toma Akvinski, Izabrano djelo, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2005. (izabrani dijelovi)
• Hannah Arendt, O zlu, Naklada Breza, Zagreb, 2006.
• Sv. Aurelije Augustin, Ispovijesti, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1973. (izabrani dijelovi)
• Sv. Aurelije Augustin, O državi Božjoj, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1982. (izabrani dijelovi)
• Jean Baudrillard, Inteligencija zla ili Pakt lucidnosti, Naklada Ljevak, Zagreb, 2006.
• Ričard Bernstin, Odgovornost filozofa, Beogradski krug, Beograd, 2000. (izabrani dijelovi)
• Terry Eagleton, O zlu, Naklada Ljevak, Zagreb, 2011.
• Immanuel Kant, Religija unutar granica pukoga uma, Naklada Breza, Zagreb, 2012.
• Gottfried Wilhelm Leibniz, Teodiceja: ogledi o dobroti božjoj, slobodi čovjekovoj i podrijetlu zla, Demetra, Zagreb, 2012.
• Emmanuel Levinas, Nekoliko refleksija o filozofiji hitlerizma, Filip Višnjić, Beograd, 2000.
• Platon, Država (knjiga 2), Naklada Jurčić, Zagreb, 1997.
• Plotin, Eneade (1-2), Književne novine, Beograd, 1984. (izabrani dijelovi)
• Lars Fr. H. Svendsen, Filozofija zla, TIM press d.o.o., Zagreb, 2011.
• Ante Vučković (ur.), Bog i zlo: teodicejski ulomci, Hegelovo društvo, Zadar, 2008.

B.Sekundarna literatura

• Hannah Arendt, Totalitarizam, Politička kultura, Zagreb, 1996.
• Hannah Arendt, Eichmann u Jeruzalemu: izvještaj o banalnosti zla, Politička kultura, Zagreb, 2002.
• Richard J. Bernstein, The Abuse of Evil: The Corruption of Politics and Religion since 9/11, Polity Press, 2006.
• Susan Neiman, Evil in Modern Thought: An Alternative History of Philosophy, Princeton University Press, 2004.
• Paul Ricœur: »Sablazan zla«, Europski glasnik, (12/2007), str. 357-364.
• Paul Ricœur, The Symbolism of Evil, Harper & Row, 1967.