U okviru međunarodnog godišnjeg simpozija Udruženja studenata filozofije, s ovogodišnjom temom Arhitektonika lučidbe: prijepori i razlikovanja uz filozofiju djelovanja, održat će se predstavljanje knjige Damira Barbarića Skladba svijeta. Platonov Timej. Predstavljanje će se održati u četvrtak, 14. prosinca 2017. godine, s početkom u 18.00 sati, u Konferencijskoj dvorani na II. katu Knjižnice Filozofskog fakulteta. Gosti promocije su: Damir Barbarić, Igor Mikecin te Petar Šegedin.

KRUG MLADIH UREDNIKA »FILOZOFSKIH ISTRAŽIVANJA«
i
UDRUŽENJE STUDENATA FILOZOFIJE

pozivaju vas na predstavljanje knjige

Damira Barbarića:
»SKLADBA SVIJETA. PLATONOV TIMEJ«

Susret će se održati u četvrtak, 14. prosinca 2017., s početkom u 18.00 sati, u Konferencijskoj dvorani Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (2. kat Knjižnice Filozofskog Fakulteta, Ivana Lučića 3, Zagreb).

Sudjeluju:
Damir Barbarić
(autor, Institut za filozofiju, Zagreb)

Igor Mikecin
(Filozofski fakultet, Zagreb)

Petar Šegedin
(Institut za filozofiju, Zagreb)

Voditelj susreta:
Bernard Špoljarić

U razlici prema znanstvenom prikazu strukture kozmosa koji pojedine dijelove svog predmeta zahvaća u okviru fizike, kemije, matematike i drugih pojedinačnih znanosti, filozofijska kozmologija izložena u Platonovu Timeju ističe se obuhvatnošću svojeg pristupa jer Timej sadrži filozofijsko poimanje koje u svakom svojem dijelu smjera na cjelinu kozmosa, koji se razumije kao savršeno živo biće. Barbarićeva interpretacija Platonovog Timeja, koja već i svojim naslovom Skladba svijeta nedvosmisleno upućuje na jednorođenu cjelinu otjelotvorenog umskog poretka, nastoji upozoriti upravo na mogućnost i potrebu cjelovitog pristupa u istraživanju kozmosa, kakav se u uzornom obliku nalazi u Platonovoj kozmologiji. Osim novog prijevoda na hrvatski jezik, Damir Barbarić nam u Skladbi svijeta donosi izvorni grčki tekst Platonova Timeja kao i uvod te filološki i filozofski komentar. Imajući u vidu važnost Timeja ne samo za Platonovu filozofiju nego i u cjelokupnoj povijesti filozofije posebna nam je čast pozvati vas na ovo predstavljanje.

„Jer uzimajući u sebe smrtna i besmrtna živa bića i ispunivši se njima, ovaj svijet ovdje tako je, vidljivo živo biće koje obuhvaća vidljiva živa bića, postao slikom onog umnog, bog osjetilni, najveći, najbolji, najljepši i najsavršeniji, koji je jedno nebo, ovo ovdje jednorođeno.“

Dobrodošli!