Naziv predmeta: Marx i marksističke filozofije
Naziv kolegija: Osnove Marxove filozofije
ECTS:4
Nositelj kolegija/nastavnici: doc. dr. sc. Luka Bogdanić, doc. dr. sc. Ankica Čakardić; Mislav Žitko, asistent
Jezik nastave: hrvatski
Trajanje: 1 semestar (ljetni semestar akad. god. 2017/18), 2 sata tjedno
Status i vrsta kolegija: izborni kolegij
Uvjeti za upis kolegija: nema

Način provjere znanja: obavezni studentski izvještaji o čitanju tokom predavanja, sudjelovanje u diskusiji i završni usmeni ispit.
Način polaganja ispita: usmeni
Studenske obaveze: redovito pohađanje nastave (maksimalno 3 izostanka), praćenje rada u kolegiju (izvještaji o čitanju u kolegiju), diskusija na nastavi.
Način praćenja kvalitete nastave: konzultacije, studentska anketa.
Cilj: Pregled i analiza Marxovih filozofskih i povijesnih rasprava, s naglaskom na upoznavanje s osnovnim etapama filozofskog opusa Karla Marxa.  Stjecanje sposobnosti analize Marxovih filozofskih djela te kritičkog promišljanja osnovnih društvenih-ekonomskih dinamika.

 
Cilj i opis kolegija: kolegij je posvećen promišljanju i analizi Marxove filozofije. Intencija je upoznati studente s osnovama Marxove filozofije, kao i njenim različitim interpretacijama (od tkz. klasičnih sve do suvremenih). Kolegiji, utoliko, daje osnovni prikaz misaonog razvoja Karla Marxa, preispitujući odnos Marx – Hegel, kao i značaj i mjesto Engelsova doprinosa razvoju i razumijevanju Marxove misli. Kolegij preispituje metodološko-filozofske postavke historijskog materijalizma, te namjerava prikazati i analizirati osnovne Marxove pojmove: politika, praxis, otuđenje, kapitalizam, klasna borba, proletarijat (radnička klasa), baza – nadgradnja, kritika političke ekonomije, dijalektika, ekonomsko-društvena formacija. Istovremeno,  namjera je analizirati odnose i veze pojmova: kriza i politička intervencija, centar i periferija, revolucija i reforma, povijesnost i suvremenost (pluralitet društveno-povijesnih vremena), te ukazati na mjesto tih pojmova unutar Marxove misli i unutar onoga što se uvriježeno naziva marksizam.

Sadržaj kolegija:

• Marx, (1844): Prilog jevrejskom pitanju
• Marx, (1844): Teze o Feuerbachu
• Marx i Engels (1845): Njemačka ideologija (2)
• Marx i Engels (1848): Manifest komunističke partije
• Marx, (1847): Bijeda filozofije i pismo Annenkovu (2)
• Marx, (1859): Prilog kritici političke ekonomije
• Engelsovo pismo J. Blochu
• Marx i Pariška komuna
• Marxova Kritika gotskog programa
• Zaključna rasprava

Literatura (obavezna):

 Marx, K. (1844): Prilog jevrejskom pitanju., u: K. Marx i F. Engels, Rani radovi, Naprijed, Zagreb (bilo koja godina izdanja).

Marx, K. (1845): Teze o Feuerbachu, u: K. Marx i F. Engels, Rani radovi, Naprijed, Zagreb – bilo koja godina izdanja.

Marx, K. i Engels F. (1845):  Sveta porodica ili kritika kritičke kritike protiv Bruna Bauera i drugova, Kultura, Beograd, 1964, (samo VI poglavlje, paragraf d), [ili bilo koje drugo izdanje]

Marx, K. i Engels F., (1845-1846): Njemačka ideologija (samo dio u: K. Marx i F. Engels, Rani radovi, Naprijed, Zagreb – bilo koja godina izdanja).

Marx, K. (1847): Bijeda filozofije i pismo Annenkovu, Bigz, Beograd, 1977 [ili bilo koje drugo izdanje]

Marx, K. i Engels F., (1848): Manifest komunističke partije, [bilo koje izdanje].

Marx, K. (1859):  Predgovor. Prilog kritici političke ekonomije, Bigz, Beograd, 1976 [ili bilo koje drugo izdanje].

Marx, K. (1871) Građanski rat u Francuskoj, Kultura, Zagreb, 1959 [ili bilo koje drugo izdanje].

Marx, K. (1875), Kritika gotskog programa, Kultura, Zagreb, 1950 [ili bilo koje drugo izdanje].

Engels, F. (1890), Pismo J. Blochu, [bilo koje izdanje].

Izborna literatura (jedno djelo na izbora):

• Althusser, L. (1965 ): Za Marxa, Sazvežđa, Beograd, Nolit, 1971
• Althusser, L. i Balibar, E. (1975):  Kako čitati kapital, Centar za kulturnu djelatnost Saveza socijalističke omladine.(prev. R.Kalanj i Lj.Šifler)
• Anderson, P. (1985):   Razmatranja o zapadnom marksizmu,  Beogradski izdavačko-grafički zavod, Beograd.
• Balibar, E.  (1993): La philosophie de Marx, La Découverte (ili engleski prijevod Balibar, The Philosophy of Marx, Vreso, London, 2017
• Bloch, E., Marksove teze o Fojerbahu, Bigz, Beograd, 1976.
• Burger,  H. (1978):  Znanost povijesti: problemi znanosti u Marxovu djelu, Centar za kulturnu djelatnost Saveza socijalističke omladine, Zagreb.
• Colletti, L. (1969):  Ideologija i društvo, Zagreb, Školska knjiga,prev.V.Frangeš, 1982.
• Colletti, L. (1969):  Marksizam i Hegel, Beograd, Nolit, 1982.
• Thomas, P.( 2009), The Gramscian Moment: Philosophy, Hegemony and Marxism, Historical Materialism Book Series, vol. 24, Brill, Leiden/Boston.
• Dragičević, A. (1990). Kritika političke ekonomije, Zagreb: Globus.
• Engels, F. (1895): Uvod u K. Marx  Klasne borbe u francuskoj, Kultura, Beograd 1960, str. 5-30, (ili bilo koje drugo izdanje).
• Engels, F. (1884 ): Poreklo porodice i privatne svojine i države, ppb, Novi Sad, 1974
• Engels, F. (1880): Razvitak socijalizma od utopije do nauke, Naprijed, Zagreb 1973
• Eagleton, T. (1994): Ideology and its vicissitudes in Western Marxism. Mapping ideology, (ur. Slavoj Žižek), Verso, str.179-226.
• Golubović  V., (1982), Osnove marksizma, Centar CK SKH za idejno-teorijski rad, Zagreb.
• Gramsci, A. (1948): Gramsci, Historijski materijalizam i filozofija Benedetta Crocea, Zagreb, Naprijed, 1958.
• Godelier, M. (1977): Marksizam i antropologija, Školska knjiga, Zagreb, 1982.
• Grupa autora, (1982), Marx nakon 100 godina, R. Kalanj (ur.), Zagreb, Globus.
• Grupa autora, (2013), Živi Marx,  M. Meštrović (ur.), Jenski&Truk, Zagreb.
• Hobsbawm, E. (2012): How to Change the World: Reflections on Marx and Marxism, Lonodn
• Hobsbawn, E. (1973): On History, London, 1997.
• Hobsbawn, E. (1973):  Revolutionaries: Contemporary Essays, London
• Hobsbawn, E. (1987):  Doba revolucije, 1789-1848, Školska knjiga-Stvarnost, Zagreb
• Hobsbawn, E. (1989):  Doba kapitala: 1848-1875, Školska knjiga- Stvarnost,  Zagreb
• Hobsbawn, E. (2006):  Kultura pamćenja i historija, Golden marketing, Zagreb.
• Hyppolite, J. (1955):  Studije o Marxu i Hegelu, Zagreb, Školska knjiga, prev.R.Kalanj i V.Mikecin, 1977.
• Kangrga, M. (1984): Praksa, vrijeme, svijet: iskušenje mišljenja revolucije, Beograd, Nolit.
• Kangrga, M., (1988): Hegel-Marx, Naprijed, Zagreb 1988.
• Lenjin, V. I. (1916): Imperijalizam kao najviši stadij kapitalizma, Naprijed, Zagreb, 1973.
• Lenjin, V.I. (1918):  Država i revolucija, Naprijed, Zagreb (1973)
• Lukács, G. (1923 ): Povijest i klasna svijest, Naprijed, Zagreb, 1977.
• Lukács, G., (1954): Maldi Marx, njegov filozofski razvitak od 1840-1844, Bigz, Beograd, 1974.
• Luxemburg, R. (1898): Socijalna reforma ili revolucija, u: R. Luxemburg, Izabrani spisi, Naprijed, Zagreb, 1974.
• Magraw, R (1986). France, 1815-1914: The Bourgeois Century, Fontana.
• Marcuse, H. (1966):  Um i revolucija,  Sarajevo: Veselin Masleša, 1987.
• Marx, K. (1867): Kapital : kritika političke ekonomije : I-III, Beogradski izdavačko-grafički zavod., prev. Moša Pijade i Rodoljub Čolaković, 1973 ( i druga izdanja)
• Marx, K. (1974): Temelji slobode : osnovi kritike političke ekonomije:Grundrisse izbor, Zagreb, Naprijed.
•  Marx, K. (1848-1850): Klasne borbe u Francuskoj (1848-1850) , u: K. Marx – F. Engels, Dela, tom 11, Beograd, str. 8-90. (i druga izdanja)
• Marx K. (1852): 18 Brimer Louisa Bonapartea, u: K. Marx – F. Engels, Dela, tom 11, Beograd,1975 str. 91-168;  (i druga izdanja)
• Marx, K. (1865/1898): Nadnica, cijena, profit u: K. Marx – F. Engels, Glavni radovi, Stvarnost, Zagreb, 1978.
• Marx, K. (1859): Prilog kritici političke ekonomije, Beogradski izdavačko-grafički zavod, 1975.
• Mikecin V. , (1988 ): Otvoreni marksizam, Zagreb, Centar CK SKH za idejno-teorijski –Globus.
• Negri T.– Hardt M. (2000): Imperiji, Arkzin/Multimedijski institut, Zagreb 2003.
• Petrović, G. (1973): Filozofija i revolucija, Zagreb,
• Petrović, G. (1976): Marksizam i filozofija, Zagreb,
• Rjazanov, D. B. (1922): Marks i Engels, Bigz, Beograd, 1975.
• Tomba, M (2014): Marx’s Temporalities, Brill, London
• Vranicki (1984): Historija marksizma; tom I-II, Zagreb, cekade,