Naziv predmeta: Filozofija i psihoanaliza
Nositelj: dr. sc. Borislav Mikulić, red. prof.
ECTS: 4 boda (nastava: 1 bod, redovito praćenje: 1 bod, završni pismeni rad: 1 bod, usmeni ispit: 1 bod)
Status: izborni
Oblik nastave: predavanja s participacijom studenata, seminari, medijske projekcije i diskusija
Trajanje: 1 semestar, 2 sata tjedno
Jezik: hrvatski (očekuje se sposobnost razumijevanja nastavne građe na stranim jezicima: njemački, francuski, engleski i dr.)
Uvjeti upisa: položen ispit iz Uvoda u filozofiju
Način provjere znanja: pismeni dio (1/4 obaveze): esej o specijalnoj temi po izboru studenta (sintetički pismeni rad (ca. 10 kartica), koji je uvjet za pristupanje završnom ispit); usmeni dio (3/4 obaveze): jedna jedinica iz tri tematske cjeline uz min. jedan prateći komentarski izvor
Način praćenja kvalitete nastave: redovito pohađanje nastave, redovita aktivnost (kraći pismeni izvještaji o tematskim jedinicama u kolegiju), sudjelovanje u diskusiji, završni ispit; konzultacije,  sveučilišnaanketa
Cilj: Studenti/ice stječu bibliografsko i sustavno-problemsko znanje o filozofskim aspektima psihoanalize Sigmunda Freuda i njegovih nastavljača i kritičara koji su relevantni za razumijevanje aktualnih filozofskih i društveno-znanstvenih rasprava; stječu osposobljenost za kritičko diferenciranje ideja i pojmova kao povijesnih tvorbi i za razumijevanje odnosa između različitih, unutarfilozofskih i vanfilozofskih koncepcija, napose ideoloških, te kulturnih i socijalnih fenomena.
Sadržaj: Sigmund Freud je u svojim teorijskim razradama nastojao utemeljiti psihoanalizu kao novu znanstvenu disciplinu na dvostrukoj razini, kao jednu od egzaktnih znanosti i kao novu utemeljujuću znanost s ciljem da supstituira samu filozofiju, tražeći pri tome uporišta kako u filozofskim teorijama nesvjesnog tako i u filozofskim raspravama o utemeljenju znanosti. Poticaj na izgradnju spekulativne psihoanalitičke teorije davale su mu tradicionalne filozofske figure poput Platona, Kanta, Schopenhauera i Nietzschea, dok su ga epistemološke diskusije 19. stoljeća, od teorije spoznaje i teorije nesvjesnog kod Eduarda von Hartmanna do psihologista Franza Brentana, motivirale da izgradi kritiku psihologije svijesti i filozofije koja se temelji na takvim teorijskim pretpostavkama. Izborni predmet “Filozofija i psihoanaliza” zamišljen je s jedne strane kao kritički uvod u različite filozofske, a naročito epistemološke aspekte psihoanalize i, s druge strane, u psihoanalitičku kritiku filozofije kao diskursa.
Glavne teme: (1) Freudova invencija psihoanalize kao novog znanstveno-teorijskog polja, oslonjenog na analitičku praksu, i Freudov eksplanatorni doprinos klasičnim filozofskim problemima kao što su ‘duša’, ‘subjekt’, spoznaja, znanje, jezik, interpersonalnost, društvenost-individualnost, etika, racionalni istinosni diskurs, umjetničko stvaralaštvo; (2) razvoj psihoanalize kao opće filozofske pozicije (u relaciji s psihoanalizom kao psihološkom teorijom u užem smislu riječi) kroz autokritiku i kritiku psihoanalize (Freud i post-freudovske teorije subjekta, osobito u verziji Jacquesa Lacana); (3) utjecaj i napetosti između psihoanalize i drugih filozofsko-teorijskih pozicija (hermeneutika, neostrukturalizam, kritička teorija i marksizam, kritički racionalizam) u sistematskim kontekstima kao što su epistemologija znanosti i ideologije, povijest ideja, socijalna filozofija, filozofija kulture, umjetnosti i filozofske teorije medija. — Na izvedbenom planu predmet reprezentiraju kolegiji (predavanja i seminari) koji se izvode zasebno ili povezano. Pri tome, tematika pojedinog kolegija može varirati u različitim akademskim godinama, ali najmanje jednu polovinu sadržaja svakog kolegija koji reprezentira ovaj predmet ispunjavaju doktrinarni sadržaji psihoanalize koji imaju striktnu filozofsku relevanciju (epistemološki, socijalno-teorijski, estetski, etički), dok drugu polovicu mogu činiti posebne teme, aplikacije ili kritike psihoanalize, sukladno istraživačkim interesima predavača i studenata (mediji, umjetnost, kultura).

Sadržaj po tematskim jedinicama

1. Uvod: Psihoanaliza u humanističkim studijima. Smislovi naslova filozofija i psihoanaliza: filozofija psihoanalize vs psihoanaliza filozofije
2. Freudov ‘memorandum’ o poučavanju psihoanalize na sveučilištu; odnos psihoanalize prema akademskom studiju i funkcija humanističkog obrazovanja u analitičkom postupku.
3. Sukob oko “empatije” u akademskom proces i analitičkom odnosu.
4. Značenje ‘prijenosa’ i ideja ‘autoprijenosa’ : značenje Freudovih pisama W. Fließu i Autobiografije.
5. Freudovo shvaćanje psihoanalize u svjetlu Lacanovih pojmova “diskurs univerziteta”, “želja analitičara” i “etika psihoanalize”.
6. Prigovor o nesvjesnoj (maskulinističkoj) predrasudi Freudove teorije seksualnosti. (Biografija i teorija)
7. Središnje kategorije psihoanalize i njihova proturječja (transfer, Ja, kompleks kastracije, karakter ljubavi, dvostruka pozicija jezika).
8. Opći doprinos psihoanalize razumijevanju psihičkog i socijalnog ustrojstva čovjeka: problem kauzalnog objašnjenja i pitanje svrhovitosti ponašanja; specifičnost kategorije ‘nesvjesnog’. Odnos prema “psihologizmu” (uloga “introspekcije” i autoanalize).
9. Dvojni status jezika kod Freuda i “iskustvo diskursa” (Lacan).
10. Prigovori o “pseudoznanstvenosti” (Popper i Grünbaum). Formulacija mogućih Freudovih protuargumenata.
11. Freudovo shvaćenje ‘metapsihologije’, pojam topičkog i dva modela sistemske analize ‘nesvjesnog’: posebno značenje kategorija ‘idealno Ja’ i ‘Ja-ideal’.
12. Freudov “prošireni pojam seksualnosti” i njegove pretpostavke: pojam “normalne” seksualnosti, njegov normativni karakter i heuristička vrijednost “perverznog”. Epistemološke karakteristike proširenog pojma seksualnosti.
13. Kompleksa kastracije i značenje ‘phallusa’ i paradoks retroantivne anticipacije: Lacanova kritika simbolizma u psihoanalizi.
14. Problem denotacijskog i konotacijskog označavanja: Freudova teorija simptoma i model prevođenja u “radu sna”.
15. Dvostruki karakter ‘hermeneie’ (interpretacija vs semioza).

Literatura:

Literatura za rad u kolegijima i pripremu ispita raspoređena je u četiri tematske cjeline. Obuhvaćeni su uglavnom naslovi u prijevodu na hrvatski i na srpski jezik. Studenti se potiču na korištenje literature na stranim jezicima koja se ne nalazi na popisu, osobito recentnu literaturu u znanstvenim časopisima i zbornicima (u tiskanim i elektroničkim izvorima). Daljnja pomoćna literatura, općeg i specijalnog karaktera, osobito literatura na stranim jezicima, navodi se u syllabusima pojedinih kolegija iz ovog predmeta, sukladno specijalnoj temi kolegija u pojedinoj akademskoj godini.

Obavezna

1. Sigmund Freud

Obvezno: “Predavanja za uvod u psihoanalizu”, “Nesvjesno”, “Ja i ono”, te jedno Freudovo djelo sa specijalnijom tematikom (po izboru studenta), prema sljedećim (ili drugim) izdanjima:

• Studienausgabe, Bd. I-X, Ergänzungsband, ur. A. Mitscherlich, A. Richards, J. Stachey, Frankfurt/M.: Ficher Verlag (višekratna izdanja), 2000.
• Odabrana dela I-VIII,: Matica srpska, Novi Sad 1981⁶.
• Budućnost jedne iluzije i drugi spisi, Naprijed, Zagreb 1986.
• Pronađena psihoanaliza, Naprijed, Zagreb 1987.

Za prateću sekundarnu literaturu obavezan min. jedan izvor o Freudovom doprinosu psihoanalizi (iz popisa dopunske literature ili po vlastitom izboru)

2. Postfreudovske teorije (i kritike) psihoanalize

(Obvezno: 1 naslov od navedenih ili drugih djela na stranim jezicima + 1 interpretacijski izvor o izabranoj temi iz popisa dopunske literature ili po vlastitom izboru)

• Jung, K. G., Odabrana dela, Matica srpska, Novi Sad 1984.
• Lacan, J., Écrits, Seuil, Paris 1966 (izbor spisa u srpskom prijevodu: Prosveta, Beograd 1983; cjelokupna zbirka u engleskom prijevodu B. Fink, New York – London 2006)
• Lacan, J., Četiri temeljna pojma psihoanalize (Seminar XI), Naprijed, Zagreb 1986.
• Fromm, E., Kriza psihoanalize, Naprijed, Zagreb/Nolit, Beograd 1986.
• Fromm, E., Veličina i granice Freudove misli, Naprijed, Zagreb /Nolit, Beograd 1984.
• Reich, W., Analiza karaktera, Naprijed, Zagreb 1987.
• Reich, W., Masovna psihologija fašizma, Beograd, 1998.
• Paul Ricoeur, O tumačenju. Ogled o Freudu, Ceres, Zagreb 2006.

3. Filozofske i druge znanstveno-teorijske aplikacije i kritike psihoanalize

(Obavezno: 1 naslov od navedenih ili drugih djela po vlastitom izboru + jedan interpretacijski izvor o izabranoj temi iz popisa dopunske literature ili po vlastitom izboru)

• Suzuki, D. T./Fromm, E., Zen budizam i psihoanaliza, Nolit, Beograd 1977.
• Habermas, J., Saznanje i interes, Nolit, Beograd 1975.
• Marcuse, H., Eros i civilizacija: Filozofsko istraživanje Freuda. Naprijed, Zagreb 1985.
• Lorenzer, A., Intimnost i socijalna patnja, Naprijed, Zagreb 1989.
• Reich, W., Spolna revolucija: prilog karakternoj samoupravi čovjeka, Naprijed, Zagreb 1985.
• Cooper, D., Jezik ludila, Naprijed, Zagreb 1986.
• Lasch, Ch., Narcističko društvo, Naprijed, Zagreb 1985.
• Deleuze, G./Guattari, F. (Ž. Delez-F. Gatari), Anti-Edip. Izdanja knjižare Zorana Stojanovića, Novi Sad 1990.
• Žižek, S., Sublimni objekt ideologije.: Društvo za teorijsku psihoanalizu, Zagreb – Arkzin – Sarajevo 2002.
• Žižek, S., Nedjeljivi ostatak. Ogled o Schellingu i srodnim pitanjima, Demetra, Zagreb 2007.
• Wright, E., Lacan i postfeminizam, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb 2001.
• Bastide, R., Sociologija i psihoanaliza, Naprijed, Zagreb 1987.
• Kovačević, B., Psihoanaliza i ljevica, August Cesarec, Zagreb 1989.
• Laing, R. D., Jastvo i drugi, Bratstvo-Jedinstvo, Novi Sad 1989.
• Horney, K., Neurotična ličnost našeg doba, Grafički zavod, Titograd 1970.
• Laing, R. D., Podeljeno ja. Politika doživljaja, Nolit, Beograd 1977.
• Heaton, J. M., Wittgenstein i psihoanaliza, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb 2001.
• Powys, J. C., Psihoanaliza i moralnost, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb 2001.
• Clément, C. B./Bruno, P./Seve, L., Za marksističku kritiku psihoanalitičke teorije, Prosveta, Beograd 1980.

Dopunska

(popis preglednih i monografskih radova i priručnika za prateću sekundarnu literaturu uz prethodne tematske blokove; studenti mogu predlagati drugu literaturu na temelju vlastitih istraživanja)

1. Uvodi i prikazi, problemske monografije

• Evans, P., Motivacija, Nolit, Beograd 1978.
• Komarecki, V., Prodor u potsvest (osnovi psihoanalize), Omladina, Beograd 1958.
• Lendić, I., Psihoanaliza, H. K. A. Domagoj/Zbor D. M. Z., Zagreb 1938.
• Popović, N. M., Predavanje iz psihoanalize, Izdavačko i knjižarsko preduzeće G. Kon A. D., Beograd 1934.
• Popović, N. M., Psihoanaliza: Osnovna učenja Sigmunda Frojda, G. Kon, Beograd 1935.
• Lagache, D., Psihoanaliza, Matica hrvatska, Zagreb 1970.
• Fairbairm, W. R. D., Psihoanalitičke studije ličnosti, predgovor Ernest Jones, Naprijed, Zagreb 1982.
• Jerotić, V., Jung između Istoka i Zapada, Prosveta, Beograd 1990.
• Palmier, J.-M., Vilhelm Rajh: Ogled o rođenju frojdmarksizma, Beogradski izdavačko-grafički zavod, Beograd 1977.
• Wells, H. K., Neuspeh psihoanalize. Od Frojda do Froma, Kultura, Beograd 1967.
• Jerotić, V., Psihoanaliza i kultura, Beogradski izdavačko-grafički zavod, Beograd 1974.
• Klajn, H., Predgovor u: S. Frojd, Odabrana dela, sv. I, Matica srpska, Novi Sad 1981.
• Freud, S., Autobiografija, Zora, Zagreb 1970. (također u: Odabrana dela, sv. VIII)
• Žižek, S., Znak, označitelj, pismo, Mladost, Beograd 1976.
• Jones, E. (Džons, E.), Život i delo Sigmunda Frojda, Matica srpska, Novi Sad 1985.
• Savić, O. (ur.), Filozofsko čitanje Frojda, Istraživačko-izdavački centar SSO Srbije, Beograd 1988.
• Kulenović, M., Otkrivanje nesvjesnoga, Školska knjiga, Zagreb 1988.
• Pešić-Golubović, Z., Neofrojdizam u američkoj socijalnoj psihologiji (teorija “interpersonalnih odnosa”), Sociologija. Časopis za društvene nauke, 3 (1961), br. 2, 85-100.
• Flego, G., U ime erosa, Naprijed, Zagreb 1991.
• Flego, G., Um, eros i društvo, Politička kultura, Zagreb 2000.
• Filipović, Lj., Nesvjesno u filozofiji, August Cesarec, Zagreb 1997.
• Roudinesco, E., Psihoanaliza i njezini putovi. Naklada Slap, Zagreb 2004.
• Lohmann, H. M., Sigmund Freud, Naklada Slap, Zagreb 2005.
• Matijašević, Ž., Lacan: Ustrajnost dijalektike, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb 2005.
• Matijašević, Ž., Strukturiranje nesvjesnog: Freud i Lacan, AGM, Zagreb 2006.

2. Rječnici i priručnici

• Laplanche J. /Pontalis J.-B., Rječnik psihoanalize, Naprijed – August Cesarec, Zagreb 1992.
• English, H. B./English, A. C., Obuhvatni rečnik psiholoških i psihoanalitičkih pojmova: vodič za njihovu upotrebu. Savremena administracija, Beograd 1972.
• The Cambridge companion to Freud, edited by Jerome Neu, Cambridge University Press, Cambridge 1991.

3. Noviji zbornici na stranim jezicima

• Whose Freud? The place of psychoanalysis in contemporary culture, edited by P. Brooks and A. Woloch, Yale University Press, New Haven and London 2000.
• Freud and forbidden knowledge, edited by P. L. Rudnytsky and E. Handler Spitz, New York University Press, New York-London 1994.
• Freud: Conflict and culture, edited by M. S. Roth, Vintage books, New York 1998.

4. Tematski blokovi u stručnim i kulturnim časopisima

• Filozofska istraživanja 32-33, 1989.
• Treći program hrvatskog radija br. 43/1994.
• Filozofska istraživanja br. 26/1988.
• Tvrđa: časopis za književnost, umjetnost i znanost, br. 1-2/2001