Naziv kolegija: Nietzscheov ateistički egzistencijalizam (seminar iz filozofije religije)
Naziv kolegija na engleskom jeziku: Philosophy of Religion – Seminar: Nietzsche’s Atheistic Existentialism
Nastavnik nositelj: prof. dr. sc. Lino Veljak
Nastavnik izvoditelj: doc. dr. sc. Goran Sunajko
ECTS: 3 boda
Jezik: hrvatski
status: izborni za studente I–V. godine studija
Trajanje: 2018/2019 – zimski semestar (2 sata tjedno)
Oblik nastave: seminar uz diskusiju i izlaganja
Uvjeti za upis: nema
Studentske obveze: seminarsko izlaganje ili pisani rad; redovito pohađanje nastave
Korištene metode: interaktivne i participativne metode rada
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: konzultacije i sveučilišna anketa

Cilj kolegija: Cilj je kolegija prikaz ateističke filozofije egzistencije Friedricha Nietzschea. Kolegij ispunjava zadaću upoznavanja i razmatranja filozofske epohe – filozofije egzistencije kroz pozicije jednog od najutjecajnijih i najzavodljivijih filozofa koji je, kritizirajući metafiziku, moral i pojam istine, pokazao Boga »smrtnim«, čime je otvorio pretpostavke razumijevanju čovjeka kao smrtnog bića koje gradi svoju egzistenciju koja prethodi njegovoj esenciji. Jedan od njegovih temeljnih pojmova – nadčovjek moguć je samo kao čovjek oslobođen metafizičkih određenosti o vječnom životu koji izranja na tlu europskig nihilizma i koji nadčovjekom može postati samo vlastitom autentičnom egzistencijom koja iskušava svoju konačnost u svijetu. Nietzscheova filozofija egzistencije jedna je od najrazvijenijih kritičkih filozofijâ i trajan poticaj razvijanju kritičkoga mišljenja prema svim danostima i zadanostima mišljenja, od Boga, morala i tradicije, preko istine i ljepote do, u konačnici, filozofije same kao sistema mišljenja i sveučilišnog predmeta.

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Kolegij je pogodan za povijest filozofije, ontologiju, filozofiju politike, socijalnu filozofiju i etiku.

Korištene metode: izlaganja i participativne metode rada.

Nastavne jedinice:

1. Uvodno predavanje s temeljnim pojmovima. Upoznavanje s ciljevima i sadržajem predavanja, literaturom i načinom rada.
2. Kontekst filozofije egzistencije
3. »Smrt« Boga
4. Nihilizam
5. Volja za moć
6. Kritika pojma istine u logici
7. Kritika pojma istine u estetici: umjetnost kao laž
8. Kritika čovjeka kao stadne životinje
9. Kritika njemačke filozofije i jezika
10. Grčki pojam vremena nasuprot kršćanskog
11. Dionizijsko protiv apolonskog
12. Konačnost i dovršivost čovjeka
13. Filozofija kao radosna znanost
14. Insouciance i vedrina
15. Zaključna rasprava

A: Obvezna literatura:

• Nietzsche, Friedrich, Radosna znanost, Demetra. Zagreb 2003.
• Nietzsche, Friedrich, Ljudsko, odviše ljudsko, sv. I, Demetra. Zagreb 2012 (II. dio)
• Nietzsche, Friedrich, Volja za moć, Mladost. Zagreb 1988.
• Nietzsche, Friedrich, Sumrak idola, Demetra. Zagreb 2004 (str. 3 – 89)
• Nietzsche, Friedrich Schopenhauer kao odgajatelj, Matica Hrvatska. Zagreb 2003.

B: Sekundarna (pomoćna) literatura

• Quinn, Patrick, Filozofija religije od A do Ž, Naklada Jurčić, Zagreb 2008.
• Cioran, Emile Volja k nemoći, Demetra. Zagreb 1995.
• Fink, Eugen, Nietzscheova filozofija, Centar za kulturnu djelatnost. Zagreb 1981.
• Jelkić, Vladimir, Nietzsche: Povratak vlastitosti, HFD. Zagreb 2001.
• Vranić, Šime (ur.), Uvod u Nietzschea, Centar za kulturnu djelatnost. Zagreb 1980.
• Heidegger, Martin, Niče sv, I. i II., Fedon. Beograd 2009.
• Lozar, Nietzsche kroz nihilizam, Breza. Zagreb 2017.
• Lozar, Janko, Nietzsche and Heidegger, Synthesis philosophica, 23(2008)1, str. 121-133. (http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=48788)
• Lossi, Annamaria, “Od ničega naprijed”: razmišljanja na tragu Nietzscheova razumijevanja nihilizma, Prolegomena 8(2009)1, str. 79-92 (http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=61021)