konzultacije: četvrtak, od 18.15 do 19.15h (C218, tel. 4092-181)
e-mail adresa: gkardas@ffzg.hr
CroRIS: https://www.croris.hr/osobe/profil/26977

Životopis

Rođen 1970. godine u Požegi gdje je završio osnovnu i srednju matematičko-informatičku gimnaziju. Godine 1991. upisao studij filozofije i indologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a 1997 stekao zvanje diplomiranog indologa i profesora filozofije. 1999-2001 pohađa poslijediplomski studij književnosti.

Godine 2001 zapošljava se kao znanstveni novak pri Odsjeku za orijentalne studije i hungarologiju. Godine 2004 stječe stupanj magistra znanosti pošto je obranio radnju pod naslovom „Intertekstualnost Bhagavadgīte s posebnim osvrtom na srednje upanišade i Mokšadharmaparvan Mahābhārate“.

Godine 2009. obranio doktorsku disertaciju (izvan doktorskog studija) pod nalovom „Nāgārjunina kritika filozofije abhidharme. Unutarnji buddhistički doktrinarni sporovi na razmeđi dharmičke ontologije (abhidharma) i specifične fenomenologije iskustva (buddhadharma)“.

Godine 2013. izabran u znanstveno-nastavno zvanje docenta, 2018. u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora, te 2023. u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora.

Na Odsjeku za indologiju i dalekoistočne studije (Od 2024. Odsjek za azijske studije) izvodi obavezni kolegij „Osnove hindske gramatike“ (kontinuirano od ak.god. 2004/5), sanskrtske stručne seminare (buddhistički filozofski tekstovi, nyāya), te povremeno nudi izborne kolegije iz buddhističke i općenito indijske filozofije na dodiplomskom i diplomskom studiju. U zimskom semestru ak.god. 20010/11 održao kolegij na stranom jeziku (engleskom) „Foundations and Historical Development of the Buddhist Philosophy“ (izborni na razini Sveučilišta). Na Odsjeku za filozofiju izvodi izborne kolegije i seminare iz indijske filozofije. Ak. god. 2011/12 proveo na postdoktorskom usavršavanju u Ghentu (Belgija), te u svojstvu British Academy Visting Scholar na sveučilištu u Bristolu (UK).

Uže područje znanstvenog istraživanja i objavljivanja obuhvaća indijsku epsku filozofiju, srednje upanišadi, srednjovjekovnu indijsku pobožna liriku i teologiju (bhakti), buddhističku filozofiju (posebno kanonsku, zatim škole theravāda, sautrāntika, sarvāstivāda, madhyamaka, škola buddhističkih logičara) i filozofijske discipline unutar toga kompleksa – epistemologija, logika, ontologija i filozofija jezika.

Intenzivno se bavi prevodilačkom djelatnošću iz područja indijske i komparativne filozofije, član uredničkog kolegija (za azijske filozofije) „Filozofskog leksikona“ u izdanju Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, član uredništva (za područje indologije) niza Bibliotheca Orientalica Hrvatskog filološkog društva.

Aktualno područje intenzivnog istraživanja: temelji klasične indijske epistemologije i logike (škola nyāya) i indijska filozofija jezika.

Znanstveni radovi (od 2000)

Knjige:

(2006). Bhagavadgītā (Intertekstualna studija uz metrički prijevod djela na hrvatski),  Demetra, Zagreb (359 stranica)

(2020). Realizam i antirealizam u indijskoj filozofiji: prijevod s komentarom djela Vigrahavyāvartanī („Koji otklanja prepirke“) Nāgārjune. Zagreb: Demetra.

Članci:

(2000). „Vidyāpati: Mistika ili ljubavna lirika“; u: Trava od srca, Hrvatske Indije II, Bibliotheca orientalica, Zagreb; str. 495-515.

(2007). “Buddhistička negacija apsoluta”, Anthropos, 1-2 (205-206), str. 78-86

(2009). „Buddha i Nietzsche“, Anthropos, 3-4 (215-216), str. 161-177

(2011). „Vasubandhu o dharmičkoj ontologiji buddhističke škole sarvāstivāda-vaibhāšika (Abhidharmakośa 5. 25-26 i Bhāšya)“, Filozofska istraživanja, 123-3; str.  587-603

(2012). „Nāgārjuna on Causation: Translation of the First Chapter of the Mūlamadhyamakakārikā (Pratyayaparīkša) with Excerpts from Candrakīrti’s Commentary (Prasannapadā)“, u: Hrvatske Indije III, Bibliotheca Orientalica, Zagreb; str. 311-351

(2012). „Nāgārjunina ‘Himna Onomu koji je otišao onkraj svijeta (lokātitāstava)’“, Književna smotra, 166 (4); str. 123-131

(2013). “Patisambhidamagga kao rano egzegetsko djelo theravadskog buddhizma“, Filozofska istraživanja, 129, 1/2013, str. 139-150

(2015). „From Etymology to Omtology: Vasubandhu and Candrakīrti on Various Interpretations of Pratītyasamutpāda“, Asian Philosophy 25 (3) 2015, str. 293-317.

(2015). „Some (Critical) Remarks on Priest’s Dialetheist Reading of Nāgārjuna, European Journal of Analytic Philosophy 11 (2) 2015, str. 35-49.

(2015). „On Some Doctrinal Disputations in Early Buddhist Interpretations of pratītyasamutpāda (Dependent Co-arising)”, Synthesis Philosophica 30 (1) 2015, str. 113-126.

(2016).  „Madhyamaka in Abhidharma Śāstras: The Case of Harivarman’s *Tattvasiddhi“, u: Text, History and Philosophy. Abhidharma across Buddhist Scholastic Traditions (ed. B. Dessein and W. Teng), Brill, Leiden, 2016, str. 353-374.

(2017). „Naturalizam, empirizam i hedonizam arhajskog indijskog materijalizma“, u: Inačice materijalizma, zbornik radova s Okruglog stola „Inačice materijalizma“ Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu (ur. B. Mikulić i M. Žitko), FF Press, 2017, str. 92-108.

(2017). „No-Self View in Buddhist Philosophy“, u: Perspectives on the Self (ed.. B. Berčić), University of Rijeka, 2017, str. 191-203.

(2018). “Sadržaj, metoda i intencija prikaza Buddhinog učenja u terminima kanonske abhidharme”, Filozofska istraživanja 149, 1/2018, str. 205-220

(2021). „Sloboda i problem djelovanja iz azijskih perspektiva – Buddha i Konfucije“ ( u suautorstvu s I. Buljan). Filozofska istraživanja, 41(1), 65–87.

(2021). „Metalingvistički elementi i postupci u analizama starih indijskih gramatičara“. Suvremena lingvistika, 47(92), 165–184

(2022.) „Early Indian Semantics – Grammatical and Philosophical Approach“. Synthesis philosophica, 37(1), 201–222

(2022). „Koncept praznine i popratni koncepti u filozofijskoj analizi madhyamake“. Ars & Humanitas, 16(2), 35–57

(2023). „Sautrāntika vs. sarvāstivāda-vaibhāṣika – rani buddhistički prijepori o prirodi stvarnosti“. Filozofska istraživanja, 43(1), 39–58.